Vijeće ministara EU

Danas Vijeće predstavlja novi paket mjera za poljoprivredu?

Agrovijesti
Ministar Romić na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva EU, 17. svibanj 2016. Fotografija: The European Union
Najvažnija točka na Vijeću bit će Stanje na tržištu poljoprivrednih proizvoda, u okviru koje će Europska komisija izvijestiti o poduzetim mjerama stabilizacije tržišta. Očekuje se predstavljanje novoga paketa mjera za sektore koji posebno velike štete trpe zbog poremećaja na tržištu.

Ministar poljoprivrede Davor Romić nazoči sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije, koji se održava danas i sutra u Luksemburgu.

Najvažnija raspravna točka iz područja poljoprivrede bit će na temu Stanje na tržištu poljoprivrednih proizvoda, u okviru koje će Europska komisija izvijestiti o poduzetim mjerama stabilizacije tržišta, a očekuje se predstavljanje novoga paketa mjera za sektore koji posebno velike štete trpe zbog poremećaja na tržištu.

Hrvatska je na više sastanaka iznosila stajalište kako paket mjera treba obuhvatiti dodatnu financijsku potporu u okviru koje države članice mogu isplatiti pomoć svojim poljoprivrednicima, uz moguću nadoplatu iz nacionalnoga proračuna. Ista mjera bila je već odobrena u rujnu prošle godine. Podsjećamo kako je na prošlomjesečnome Vijećur republika Hrvatska tražila posebnu raspravnu točku u okviru koje je izvijestila o teškome stanju u pojedinim sektorima, s naglaskom na sektore proizvodnje mlijeka i svinjogojstva. Ministar prof. dr. sc. Davor Romić tom je prigodom naglasio potrebu pronalaženja zadovoljavajućeg modela pomoći najugroženijim sektorima.

Analiza provođenja "greeninga" na razini EU

Komisija će predstaviti rezultate procjene mjera ekologizacije Zajedničke poljoprivredne politike (eng. greening), provedene nakon prve godine primjene ovoga sustava. Cilj detaljne procjene sustava bio je utvrditi administrativno opterećenje, ocjenu ravnopravnoga tržišnog položaja proizvođača u različitim državama članicama i ocjenu mogućega smanjenja proizvodnog potencijala zbog provedbe ovih mjera. Ocjena je obavljena nakon samo jedne godine provedbe mjera ekologizacije pa još nije poznat njihov učinak na zaštitu okoliša ili klime.

 

Tema će biti i bacanje i rasipanje hrane 

Vijeće će usvojiti zaključke o bacanju i rasipanju hrane, koji su veliki problem u cijelome svijetu, a procjenjuje se da oko 30 % proizvedene hrane bude uništeno ili propadne prije nego što dođe do potrošača. Na razini Europske unije ova je tema uključena u tzv. paket kružnoga gospodarstva, odnosno paket propisa o otpadu. Zaključcima Vijeća daju se preporuke državama članicama i Europskoj komisiji za smanjivanje gubitaka i bacanja hrane u EU. Hrvatska je na nacionalnoj razini već učinila iskorak donošenjem Pravilnika o doniranju hrane i hrane za životinje, koji je usvojen u listopadu prošle godine.

Vijeće će također usvojiti zaključke o EU Uredbi o drvu. Riječ je o propisu koji, zajedno s odgovarajućim Akcijskim planom EU, ima za cilj smanjiti međunarodnu trgovinu nelegalno posječenoga drva. Uredba se primjenjuje od 2013. te će se na sastanku Vijeća raspraviti o rezultatima koje je dosad postigla, kao i o mogućim dodatnim mjerama koje se na međunarodnoj razini mogu poduzeti kako bi se zaštitile šume od nelegalne sječe i pretjeranog iskorištavanja.

Održivo upravljanje vanjskim flotama

Što se tiče ribarskih točaka, najvažnija raspravna tema odnosi se na Prijedlog uredbe o održivome upravljanju vanjskim flotama EU, o čemu će ministri trebati donijeti političku odluku (tzv. opći pristup). Uredbom o upravljanju vanjskim ribarskim flotama želi se omogućiti bolje praćenje vanjske flote Unije, čime bi se pridonijelo suzbijanju nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova. Očekuje se da će Uredba stupiti na snagu 2017. godine.

Komisija će također predstaviti svoj plan konzultacija i hodogram aktivnosti s ciljem određivanja ribolovnih mogućnosti za 2017. godinu. Od listopada do prosinca ove godine najavljuje se donošenje niza propisa kojima će se utvrditi ribolovne kvote za različite vrste riba i ribolovna područja u EU. Za Hrvatsku su najvažnije odredbe koje se odnose na kvote ulova atlantske tune. Za vrste koje se love u Jadranu zasad još nema kvota ulova nego se one štite drugim mjerama.

Od ostalih predviđenih tema za Hrvatsku je od interesa informacija koju će dati Predsjedništvo o ishodu konferencije o patentima i pravima oplemenjivača. Naime, prošle godine Europski patentni ured je prvi put odobrio patent za dvije sorte povrća (rajčica i patlidžan) koje su dobivene uobičajenim uzgojnim metodama. To je izazvalo negativne reakcije u poljoprivrednome sektoru EU te je o tome već dvaput provedena rasprava na sastancima Vijeća ministara poljoprivrede. Hrvatska dijeli stav većine država članica EU kako biološki procesi ne mogu biti predmet zaštite patentima te kako odluka Europskoga patentnog uredba predstavlja loš presedan koji može ugroziti prava oplemenjivača bilja, a zatim i svih poljoprivrednika koji uzgajaju biljne proizvode u EU.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje