Borba s majkom prirodom

Vjetrenjača s Novog Zelanda spašava hrvatsko voće

Agrovijesti
Domagoj Škobić Fotografija: Davor Javorović/PIXSELL
. Mraz i hladnoća ovoga proljeća zadali su glavobolje voćarima širom Hrvatske, “počistili” su voćnjake u Međimurju, Dalmaciji, velikom dijelu Slavonije.

Kako piše portal Poslovni hr, kada se temperatura zraka spusti na 2,2 stupnja, vjetrenjača u voćnjaku trebala bi se sama upaliti. Tako je programirana, a i skup je to stroj. Ipak, Osječanin Domagoj Škobić, priznaje, nije mu potpuno vjerovao. Tko se jednom opeče, slikovito će on, piri i na hladno. Probdio je tako pet-šest noći u svojim voćnjacima, braneći ih od mraza kada je nedavno travanj pokazao svoje prevrtljivo lice i iz proljeća nas “katapultirao” u pravo zimsko vrijeme. Njegova vjetrenjača za zaštitu od mraza, jedina takva u Hrvatskoj, ipak nije iznevjerila.

˝Pratili smo meteorološke stranice i gledali kada će se temperatura spustiti na tri stupnja, a noć biti vedra. Izašli smo u voćnjak s termometrima u dva sata iza ponoći i čekali da se temperatura spusti na 2,2 Celzijeva stupnja, kada se stroj sam pali. I upalio se, oko četiri sata jer mraz i pada pred jutro, tako da smo mogli koliko-toliko bezbrižno otići kući. No, u strahu su velike oči pa smo ipak ostali do jutra u voćnjaku i promatrali kako stroj podiže temperaturu. Mraz nam je lani potukao sav urod pa ni sam sebi više ne vjerujem ˝, započinje Domagoj Škobić.

Iza njega je 15 godina iskustva u voćarstvu, a uzgaja trešnje, marelice i orahe, na ukupno 65 hektara u Aljmašu kod Osijeka. Trideset kuna goriva Premijerna borba s mrazom pomoću vjetrenjače vodila se, tako, u aljmaškim nasadima marelica. Uz Domagoja, noćima je dežuralo i iščekivalo i još četvero radnika. Prvi je ispit uspješno položen pa je, kada je “prostrujala” informacija o mogućem novom mrazu, sa strojem “pohitao” u pomoć i kolegi Draženu Tonkovcu u Čepin, uzgajivaču jabuka. Vjetrenjača je, naime, montirana na prikolicu pa se lako premješta. Svaka hladnija noć, nova je bitka, prognoze se pažljivo osluškuju.

˝ Dvadeset je modela u meteorologiji koje pratimo i kada ih se 15 poklopi, znamo što nas čeka. Kad smo sačuvali voćnjake do sada, ne smijemo ih prepustiti slučaju˝, kaže Škobić.

Vjetrenjača mu je stigla s dalekog Novog Zelanda i investicija je to od nemalenih 40.000 eura. – Kupio sam ga preko mjera ruralnog razvoja, s povratom 70 posto iznosa pa neće taj stroj tako skupo izaći kako se u prvi mah činilo. Nasreću ili nažalost, odmah je udario i mraz – priča nam Domagoj. Mraz i hladnoća ovoga proljeća zadali su glavobolje voćarima širom Hrvatske, “počistili” su voćnjake u Međimurju, Dalmaciji, velikom dijelu Slavonije.

˝Vjetrenjača nam spašava voće, uvjerili smo se, na temperaturama do minus četiri, pa čak i minus pet stupnjeva, koliko je bilo u najkritičnijim trenucima. Naravno, bili smo sumnjičavi prvi dan. Pripremili smo, preventivno, i bale sijena koje bismo zapalili i time dodatno podignuli temperaturu. Takvo zadimljavanje primjenjivali smo i prije, ali dosta bezuspješno jer je potrebno puno bala, zapali ih se i do 600, a povise temperaturu za jedan stupanj. Stroj ju podiže za četiri stupnja ˝, uspoređuje naš sugovornik.

Vjetrenjača funkcionira po principu helikoptera. Topli zrak s osam i pol metara visine spušta prema tlu, u radijusu od 150 metara, čime “pokriva” četiri do pet hektara površine.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje