Analiza

Vrijedno hrani i BDP i Hrvatsku, ali jači rast mora tražiti preko granica

Agrovijesti
Tržnica Fotografija: Pixabay
Izvoz prehrambene industrije od 2010. do 2017. godine u plusu je 82,4 posto. Ali uvoz u tom razdoblju opet buja bržim tempom, rast je iznosio 91,8 posto, podaci su EIZ-a.

Proizvodnja hrane i pića dokazala se kao istinska strateška grana domaćeg gospodarstva, ali izazova joj ne manjka. Pritisak sve žešće konkurencije na izvoznim tržištima buja, što se na hrvatsku prehrambenu industriju odrazilo usporavanjem njezina izvoznog rasta. Upravo zbog takvih okolnosti, prilike za svoj moćniji rast i jačanje ovaj sektor mora tražiti u većoj orijentaciji na strana tržišta.

Zaključak je to i preporuka kompanijama iz prehrambene branše odaslana s Ekonomskog instituta Zagreb čiji su analitičari nedavno objavili veliku sektorsku analizu o kretanjima u domaćoj proizvodnji hrane i pića. U njoj se ova preporuka argumentira podatkom da obje branše koje čine prehrambenu sektor, dakle i industrija hrane i industrija pića, ostvaruju vanjskotrgovinski deficit.  "Izvoz prehrambene industrije tijekom 2017. godine smanjen je za 0,9 posto u odnosu na 2016., dok je uvoz povećan za 8,4 posto. S druge strane, industrija pića lani bilježi međugodišnji rast izvoza od 1,9 posto, ali i uvoza i to od 13,5 posto", upozoravaju analitičari. Dugoročnije promatrano,  izvoz prehrambene industrije od 2010. do 2017. godine u plusu je  82,4 posto.

Ali uvoz opet buja bržim tempom, rast je iznosio 91,8 posto, što je doveo do blagog pogoršanja vanjskotrgovinske bilance i samim time manje pokrivenosti uvoza izvozom. Ona je, ističu u EIZ-u, lani iznosila  53 posto, dok je 2010. godine bila riječ o 55,7 posto. U svojoj analizi tvrtkama na čijim "krilima" počiva ovaj sektor osim izvozne ofenzive analitičari preporučuju i da se posvete rastu imidža Hrvatske u kontekstu hrane i pića te poboljšanju investicije klime. I dok izvozno-uvozna bilanca predstavlja velik izazov za branšu, u drugim aspektima ona prati optimističnije trendove. Kako ističu u Ekonomskom institutu - promatrajući proizvodnju hrane kroz proteklo desetljeće, vidljiv je rast njezine aktivnosti.  "Primjerice, ukupna je proizvodnja hrane prošle godine rasla četiri posto u odnosu na 2008. godinu.

Povećanje proizvodnje pozitivno se odrazilo na kretanje zaposlenosti i likvidnosti sektora te je ova industrija u siječnju 2018. godine zapošljavala 38.788 radnika, što je 1160 ili tri posto radnika više u usporedbi sa siječnjem 2008. Uslijed rasta zaposlenosti i dalje se povećavao udio ove industrijske grane u ukupnoj zaposlenosti prerađivačke industrije, s 15,3 posto u siječnju 2008. na 19 posto u siječnju 2018. godine", stoji u analizi. Plaće su, pokazalo se, ipak nešto drukčija priča. Lani je prosječna bruto plaća u industriji hrane bila je nominalno manja za 2,6 posto u odnosu na prosjek 2009.  "Promotri li se odnos plaća isplaćenih u proizvodnji hrane i onih na razini cjelokupne prerađivačke industrije od 2009. do 2017., vidljivo je da su početkom razdoblja,  plaće bile na razini prosjeka prerađivačke industrije", pišu analitičari, ali dodaju da su nakon 2010. pale ispod prosjeka te se jaz između plaća sve više povećava.

Dok su u 2010. plaće u industriji hrane činile 99,3 posto prosjeka prerađivačke industrije, u 2017. godini su pale na 89,9 posto:  "Tijekom cijelog razdoblja od 2009. do 2017.  bruto plaće isplaćene u ovoj industriji kretale su se ispod prosjeka ukupnog gospodarstva".  Analitičari su se pozabavili i vodećom desetorkom hrvatske prehrambene industrije primijetivši zanimljivu činjenicu da je svih 10 najvećih kompanija u djelatnosti proizvodnje hrane u stopostotnom domaćem i privatnom vlasništvu. U društvu najvećih u 2016. bili su, napomenimo, Vindija, Podravka, Pivac, PPK, Kraš, zatim Franck, Tvornica Šećera Osijek i Viro, te Granolio. 

No u EIZ-u su uočili još jedan detalj koji, kažu i sami, može upućivati na problem -  poteškoće u održavanju likvidnosti. "Koeficijent tekuće likvidnosti za 10 vodećih proizvođača hrane iznosio je 0,8 u 2016. , što implicira mogućnost da poduzeće ostane bez sredstava za podmirenje kratkoročnih obveza", pišu napominjući kako taj koeficijent  u pravilu ne bi smio biti manji od 2, preciznije rečeno - poduzeće bi trebalo raspolagati s minimalno dvostruko većom imovinom od iznosa obveza. Pritom napominju kako je u sektorskom TOP-u 10  koeficijent veći od 1,5 imala samo Mesna industrija braća Pivac. 

Inače, vodećih 10 kompanija u industriji hrane u 2016. suočilo se s ukupnim padom prihoda od 3,8 posto na godišnjoj razini. Ipak, zabilježeno je rekordno povećanje dobiti prije oporezivanja koja je u odnosu na 2015. bila 52,3 posto veća.  Ove podatke u EIZ-u podcrtavaju zaključkom da je kriza Agrokora "imala velike učinke na slabljenje prehrambene industrije koja je godinama bila oslonjena na Konzum, a samim time i na nekad vodeće kompanije poput PIK-a Vrbovec, Belja ili Zvijezde. 

Brojke: 

21 posto ukupne zaposlenosti prerađivačke industrije odnosi se na proizvodnju hrane i pića

3,8 posto pali su u odnosu na godinu prije ukupni prihodi deset vodećih trgovačkih društava u industriji hrane

5 posto rasta proizvodne aktivnosti ostvarila je lani industrija hrane nakon pada u 2012. i 2013. godini

8,4 posto rasta uvoza prehrambene industrije u odnosu na godinu prije 'pogodilo' je sektor u 2017.

0,9 posto smanjen je izvoz prehrambene industrije tijekom 2017.u odnosu na 2016. godinu

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje