Komentar HGK-a

Vrijednost robne razmjene EU-a i dalje pada

Agrovijesti
Izvoz Fotografija: Thinkstock
Kretanje robne razmjene Europske unije u prvih pet mjeseci i nadalje je primarno određeno padom cijena sirove nafte, drugih energenata i dijela sirovina na globalnome tržištu, ali i usporavanjem globalnoga gospodarstva, odnosno najvećih vanjskotrgovinskih partnera.

Stoga je najveći utjecaj na pad ukupne vrijednosti izvoza 4,1 %, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje imao izvoz energenata, ali je pad vrijednosti izvoza zabilježen i u ostalih najvažnijih grupa proizvoda, točnije sirovina, kemikalija, strojeva, uređaja i vozila te grupe ostalih proizvoda. U najvećega vanjskotrgovinskog partnera, Sjedinjenih Američkih Država, u prvome je kvartalu zabilježen rast BDP-a  1,1 %, (najniži od prvogaa prošlogodišnjeg kvartala), pri čemu je do usporavanja došlo zbog znatnoga pada vrijednosti stranih investicija te smanjivanja državne potrošnje na svim razinama.

Kineski rast je zbog restrukturiranja gospodarstva u prvome kvartalu usporen na 6,7 %, što ja najniža stopa kvartalnoga rasta od 2009. Dijelom zbog tog usporavanja, a dijelom zbog spomenutoga pada cijena na globalnome tržištu, vrijednost je kineskog uvoza u prva četiri mjeseca smanjena 12,8 %. Osim u tim dvjema zemljama, izvoz EU-a je u prvih pet mjeseci smanjen i u ostalih sedam najvećih vanjskotrgovinskih partnera, točnije među deset najvećih izvoz je blago povećan samo prema Japanu.

Pritom je tečaj eura imao gotovo neutralan utjecaj na kretanje izvoza, s obzirom na to što je prosječna vrijednost eura bila kao prošlogodišnja. Tako se samo može naglasiti da je izostao pozitivan učinak deprecijacije eura, koji je lani znatno utjecao na kretanje robnog izvoza. Vrijednost uvoza je na godišnjoj razini smanjena 4 %, ali isključivo kao posljedica navedenoga pada cijena energenata i sirovina.

Naime, rast BDP-a EU-u u prvome je kvartalu blago dinamiziran u odnosu na prvi prošlogodišnji kvartal, i to s 1,7 na 1,8 %, odnosno nastavljen je oporavak domaće potražnje, koji podupire daljnji rast vrijednosti uvoza. Taj rast ipak nije bio previše izražen pa je najveću stopu rasta među grupama proizvoda, 2,7 %, imao uvoz strojeva, uređaja i vozila. Kao rezultat ovakvih kretanja ekstra EU izvoza i uvoza, robni je suficit bio 9,5 milijardi eura, milijardu eura manji nego u istome razdoblju lani. Hrvatska je, prema podacima Eurostata, donekle odstupala od EU trendova, u pet mjeseci ekstra EU izvoz povećan je 4 %, a vrijednost uvoza ostala na prošlogodišnjoj razini.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje