Zlatna repa

Za šećernu repu poticaj po hektaru čak 5.800 kuna

Agrovijesti
Podjela prestižnih priznanja Zlatna repa Fotografija: Damir Špehar/PIXSELL
U Hrvatskoj je prošle godine šećerna repa bila zasijana na 13.000 hektara, a EU nam do 2020. godine daje godišnje preko 6,5 milijuna eura dodatno za proizvodnju šećerne repe na ukupno 23.000 hektara. Ovaj se iznos dijeli na ukupan broj zasijanih hektara

"Proizvođači šećerne repe za prošlogodišnji urod dobit će prosječano poticaj u iznosu između 5.700 i 5.800 kuna što je izuzetno dobar motiv da se više proizvođača okrene ovoj proizvodnji", izjavio je na dodijeli nagrade Zlatna repa, Viro tvornice šećera direktor za organizaciju proizvodnje Ivan Tot. Najava da će dobiti ovako visok iznos za svoju proizvodnju izazvala je val zadovoljstva i aplauza među preko 150 kooperanata.

Tot je okupljenim kooperantima koji su nagrađeni za odličan prinos i digestiju u prošloj godini objasnio kako je osnovni poticaj po hektaru 2.150 kuna, a tome treba dodati i dio iz dodatne omotnice koju je Hrvatskoj osigurala EU.

„U Hrvatskoj je prošle godine šećerna repa bila zasijana na 13.000 hektara, a EU nam do 2020. godine daje godišnje preko 6,5 milijuna eura dodatno za proizvodnju šećerne repe na ukupno 23.000 hektara. Ovaj se iznos dijeli na ukupan broj hektara, a kako smo lani imali manje zasijanog, to znači da će iz EU stići svakom kooperantu uz osnovni i dodatni poticaji za lanjsku proizvodnju stići što sve skupa  negdje između 5.700 i 5.800 kuna“.

"Smatramo da je ovo izuzetno dobar iznos koji utječe na bolji dohodak za proizvođače i na ovaj način se u proizvodnji šećerne repe ostvari najbolji poticaj od svih ratarskih proizvodnji", dodaje Tot.

Prema njegovim procijenama ove bi se godine šećernom repom trebalo zasijati do 16.000 hektara.

U Tvornici šećera Viro smatraju kako bi proizvođači trebali biti više motivirani da se uključe u ovu proizvodnju iz razloga što je cijena šećera počela rasti, tržište se stabilizira, a i raste otkupna cijena za šećernu repu.  Hrvatska je, pored Mađarske, Slovačke, Češke i Poljske dobila mogućnost dodatnih potpora u razdoblju od 2015. do 2020. godine zbog niže proizvodnje i nepovoljnijeg položaja domaćih proizvođača u odnosu na europske.

Podjela prestižnih priznanja Zlatna repa

Proizvodnja šećerne repe i digestija u njoj još uvijek je ispod prosjeka EU. Kako nam je objasnio Tot desetogodišnji prinos u Hrvatskoj je bio od 55 do 57 tona, a prosječna digestija od 15,5 do 16 posto.

„Mi još uvijek plaćamo najveću cijenu za šećernu repu u EU i moramo više raditi na povećanju prinosa i kvalitete ove izuzetno komplicirane, ali dohodovne proizvodnje", kaže predsjednik Uprave Viro, Željko Zadro.  "Naš je cilj da do 2020. godine podignemo prosječnu proizvodnju na 70 tona po hektaru i da digestija dođe do 17 posto što će nam povećati i konkuretnost u proizvodnji", dodaje Zadro.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje