Sufinanciranje mladih u Srbiji

Za žalfiju 1.200, za kamilicu 700, za plastenik 2.000 eura

Agrovijesti
Talenti, zapošljavanje, mladi, kadrovi Fotografija: Thinkstock
Što će sve moći mladi koji namjeravaju uložiti 10.000 eura u investiciju, a da im država vrati 7.500 eura, kako najavljuje srpski ministar poljoprivrede

Kako pokrenuti posao s tisuću eura? Ovo pitanje i razmišljanje sigurno je sastavni dio svakodnevice mnogih u Srbiji, bilo da nisu zaposleni, rade za neredovne ili male plaće ili su pak u procesu restrukturiranja zadnjih mjeseci ostali bez radnog mjesta. Rijetki su oni koji spadaju u ove kategorije, a da u džepu imaju poveću svotu novca i lako mogu započeti vlastiti biznis.

Stručnjaci i poslovni ljudi u Srbiji poručuju kako se u poduzetničke vode može uploviti i ako niste „puni kao brod“, a savjetuju, između ostalog, i ulaganje u poljoprivredu. Srpska asocijacija menadžera (SAM), „DNA comunication“ i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) su, u sklopu projekta za razvoj poduzetništva „Šansa za novi početak“ analizirali koliko je novca potrebno za pokretanje vlastitih poslova.

Izračunali su da ulaganje u proizvodnju kamilice na hektaru iznosi 700 eura, heljde tisuću, žalfije 1.200, a bijelog sljeza 1.300 eura. U proizvodnju bosiljka na hektaru potrebno je uložiti 1.100 eura, a višerodnih malina na 200 kvadratnih metara oko 2.700 eura. Za plastenik s cvijećem od 150 metara kvadratnih ulaganje je 3.000 eura, toliko je potrebno i za japanske prepelice, a kalifornijske gliste traže nešto više – oko 3.500 eura.

Plastenička proizvodnja povrća bi se, po ovoj analizi, mogla pokrenuti sa 2.000 do 4.000 eura, ružičnjak na deset ari može se podići za 3.500 eura, a za kupine na hektaru potrebno je 10.000 eura.

Tko se odluči za stočarstvo, najjeftinije će proći ako uloži u svinje – 1.200 eura, dok za tov junadi treba 5.000 eura, za koze oko 4.500, a za ovce 3.500 eura.

Sudeći po ovome, mladi koji žive u ruralnim područjima imat će itekako koristi od pomoći iz državnog proračuna koju je najavio ministar poljoprivrede Branislav Nedimović.

– Ako želi da proširi proizvodnju, ima plan da uloži 10.000 eura, država će mu unaprijed dati 7.500 eura i pratiti u idućim godinama da li je uložen na način kako je predviđeno i može da se opravda računima – najavio je srpski ministar. 

Kreatori agrarne politike uvode, kako kažu, prvi put novu kategoriju korisnika poticaja, što je šansa za vlasnike poljoprivrednih gospodarstva mlađih od 40 godina koji namjeravaju ostati ili se vratiti na selo. 

Uz unaprijed pripremljen biznis plan država će u 2017. godini bespovratno sufinancirati 75 posto predviđenih ulaganja, a maksimalna pomoć, prema najavama, bit će do 10.000 eura. Obaveza će biti da se prijave u mirovinski fond, ali još nije poznato koliki je ukupan fond predviđen za te namjene.

Srpski mediji podsjećaju na to kako ovo baš i nije tako nova ideja, budući da je 2004. država iz proračuna za agrar također izdvajala 900 milijuna dinara za sufinanciranje projekata mladih poljoprivrednika. Efekti tih mjera, međutim, nisu poznati.

Ovoga puta, po najavama, prednost će imati gospodarstva u ekonomski najmanje razvijenim općinama, sa otežanim uvjetima za poljoprivrednu proizvodnju. Kao i takozvanim devastiranim područjima kakvih je najviše u istočnoj i južnoj Srbiji.

Prvenstvo će imati poslovi vezani za proizvodnju i preradu mesa, mlijeka, voća i povrća. Cilj je da se pomogne u sektorima koji mogu dobro proći na tržištu i u izvozu jer su zajedničke analize dosadašnje agrarne politike, rađene sa Svjetskom bankom, pokazale kako neke od ranijih državnih mjera nisu davale nikakve rezultate.

– Država daje 5.000 eura za otvaranje novih radnih mjesta, mi ćemo dati dvostruko više, računamo da je toliko dovoljno mladom bračnom paru da pokrene biznis – rekao je Radivoj Nadlački, savjetnik ministra poljoprivrede, a prenosi “Politika”.

Analitičari međutim ističu kako će efekti ovih mjera, koji su donijeti bez ozbiljne pripreme, biti skromni. Da bi mladi ostali na zemlji potrebno je mnogo više od jednokratne pomoći sektora za poljoprivredu. Smatraju kako je bilo bolje sačekati da Srbiji postanu dostupni IPARD fondovi, iz kojih najveći dio novca treba uložiti upravo u ovakve projekte.

– Ideja je dobra. EU takvu agrarnu politiku vodi već 15 godina, ali se taj problem sagledava šire – radi se na podizanju tipskih gospodarstava, gradi se infrastruktura, putevi. Mladim bračnim parovima osigurana je zdravstvena zaštita, škole. Kakvu perspektivu imaju danas mladi u zabitima na jugu Srbije? Ovom problemu mora se pristupi daleko ozbiljnije – izjavio je za “Politiku” Vojislav Stanković, agrarni analitičar. Prema njegovom mišljenju, država ne može biti vječni titular zemljišta već bi morala što prije da ponudi mladim bračnim parovima da otkupe posjede, što bi im dalo sigurnost i trajnije ih vezalo za poljoprivredu.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje