Nova pravila

Zabrana noćnog lova na tartufe, uvodi se lovostaj na morske krastavce

Agrovijesti
Tartufi Fotografija: Pixabay
Objavljeni novi pravilnici o sakupljanju divljih zavičajnih vrsta i naknadi štete od zaštićenih životinja

Trpovi, ježinci, pijavice, lišajevi, kadulja, samo su neke od vrsta kojima je zbog prevelikog komercijalnog interesa za njihovo iskorištavanje, nadopunjena lista novog Pravilnika o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta Ministarstva zaštite okoliša, koji bi trebao biti objavljen.

Pravilnik sadrži cjelovit popis vrsta za čije je komercijalno iskorištavanje potrebno tražiti dozvolu ministarstva, a objedinjuje i dosadašnje pojedinačne pravilnike koji reguliraju branje i sakupljanje samoniklih biljaka i njihovih dijelova iz prirode, samoniklih nadzemnih i podzemnih gljiva, zavičajnih divljih vrsta puževa te vodozemaca te propisuje posebne mjere, godišnje količine ili razdoblje sakupljanja pojedine vrste.

Duža sezona tartufarenja

Sezona tartufarenja produljuje se, pa će se pojedine vrste tartufa moći sakupljati prije rujna te od siječnja do ožujka, dok su se dosad isključivo mogli skupljati u razdoblju od 15. rujna do 31. siječnja.

Kao i dosad, dopuštena su do dva psa zbog mogućnosti njihove kontrole i nadgledanja. U ministarstvu kažu kako su staništa gljiva dom brojnim životinjama, poglavito malim sisavcima koji tamo obitavaju i aktivni su noću, pa je, kako se ne bi uznemiravali, zabranjen noćni lov na tartufe.

Dopušteno vrijeme za skupljanje tih gljiva jest od 6 do 22 sata. U posljednje dvije sezone veliki je pritisak i na komercijalno skupljanje trpova ili morskih krastavaca za koje je Ministarstvo, na osnovu stručnog mišljenja Hrvatske agencije za okoliš i prirodu dosad izdavalo dopuštenja. No kako je zahtjeva sve više, a bojazan da bi pojačano skupljanje moglo negativno utjecati na populaciju i ulogu trpova u ekosustavu i morskom okolišu Jadrana itekako je opravdana, za trpove je s Ministarstvom poljoprivrede i strukom dogovoren lovostaj.

Morski krastavci, kojih se kilogram u suhom stanju u Aziji cijeni i na 100 do 500 dolara, imaju vrlo važnu ulogu u ekosustavu morskog dna jer hranjenjem pročišćavaju i prozračuju morski sediment uklanjajući višak organske tvari. Time, tvrdi se, pridonose i zaštiti i očuvanju strogo zaštićenih morskih cvjetnica te bi njihov nekontrolirani izlov, tj. prelov doveo do problema.

“Prirodnu” kadulju uz dozvolu

Hridinski ježinac zasad nije ugrožen pa za njegovo sakupljanje nije propisano sezonsko ili količinsko ograničenje. Pijavice koje se sakupljaju ne smiju pak biti manje od 2 centimetra, dok kopnene puževe nije dopušteno sakupljati na području općine Crikvenica te na otocima Banjol, Figarola, Velika i Mala Palagruža. Ni vrstu brdar nije dopušteno sakupljati na jadranskim otocima, dok jedinke puža vinogradnjaka ne smiju imati vanjski promjer kućice veći od 3,4 centimetra.

A iako je pritisak na sakupljanje smilja iz prirode smanjen zbog sve većeg komercijalnog uzgoja, uvjeti sakupljanja ostali su isti – nema količinskog već samo vremenskog ograničenja, a sakupljanje je i dalje zabranjeno na kvarnerskim otocima zbog osjetljivih staništa. Ljekovita kadulja dodana je na popis Pravilnika s obzirom na to da se također intenzivno sakuplja te će za njezino sakupljanje iz prirode ubuduće trebati dopuštenje.   
 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje