U 1320 ZADRUGA ZAPOSLENO 21.417 OSOBA

Zadružno poduzetništvo pridonosi pozitivnoj gospodarskoj klimi u RH

Agrovijesti
Poduzetništvo, zadruge Fotografija: Thinkstock
Samo u prvom tromjesečju ove godine registrirano je 15 novih zadruga, i to svih oblika djelatnosti

U Hrvatskoj je, prema najnovijem uvidu u Evidenciju zadruga, trenutno 1320 aktivnih zadruga, u kojima je zaposleno 21.417 osoba, a tu su i članovi zadruga koji nisu zaposlenici, ali su aktivni u njihovu radu, piše Glas Slavonije.

Valja podsjetiti da je zadruga, kao poseban pravni oblik, Zakonom o zadrugama definirana kao dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći, ostvaruju, unaprjeđuju i štite svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana, nalazimo definiciju na stranicama Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo koje je od siječnja pripojeno Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Član zadruge je osoba koja neposredno sudjeluje u radu zadruge, posluje preko zadruge ili se koristi njezinim uslugama ili na drugi način neposredno sudjeluje u ostvarenju ciljeva zbog kojih je zadruga osnovana, a iz same definicije zadruge i njezina člana razvidno je da zadruga i članovi zapravo čine jedinstveni gospodarski subjekt, koji počiva upravo na radu članova zadruge. Svrha zadruge je ostvarivanje i promicanje gospodarskih interesa članova zadruge, a ne stjecanje profita, kao što je slučaj s društvima kapitala, gdje se maksimalizira rezultat poslovanja, a u zadrugama rezultat svakog člana - zadrugara.

U grupaciji Poljoprivreda i šumarstvo je 459 zadruga, što je 32,23 posto ukupnog broja zadruga, Prerađivačka industrija u poljoprivredi ima 129 zadruga, Ribarstvo 26, Trgovina poljoprivrednim proizvodima 91, a Usluge u poljoprivredi 128.
Ukupno je registrirano 437 braniteljskih zadruga, a čine 37,5 posto ukupnog broja zadruga i angažirane su u grupaciji Građevinarstvo, gdje je 57 zadruga, u Turizmu i ugostiteljstvu ih je 31, a ostale su uglavnom u području poljoprivredne proizvodnje, od voćarstva do vinogradarstva. Ima i pčelarskih zadruga, a u manjem postotku i braniteljskih, kojima je primarna aktivnost edukacija branitelja i konzalting.

- Naša je vizija razvijeno i konkurentno zadružno poduzetništvo koje razvija postojeće i stvara nove vrijednosti unutar gospodarskog sustava RH. Aktivnim radom i aktivnostima stvaramo preduvjete za razvoj zadružnog poduzetništva, temeljenog na općeprihvaćenim međunarodnim zadružnim načelima, kreiranjem zadružnog sustava koji pruža platformu za konkurentan te organski i održiv rast zadruga i zadrugara koji pozitivno pridonosi, u svim svojim aspektima, i osobnim i općedruštvenim ciljevima, a posebice razvoju malog gospodarstva u našoj zemlji.

Zahvaljujući aktivnoj promociji zadružnog poduzetništva, trend porasta broja zadruga jasno je vidljiv, jer je brendiranjem i promocijom zadružnog poduzetništva, u sinergiji sa zadrugarima i medijima, Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo kao sastavnica Ministarstva povećao vidljivost i interes za osnivanje zadruga. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta nastavlja aktivno raditi na promociji zadružnog poduzetništva, što je rezultiralo trendom porasta broja zadruga u protekloj godini i prvom kvartalu ove godine, a samo u prvom tromjesečju ove godine registrirano je 15 novih zadruga svih oblika djelatnosti.

Što se tiče regionalne zastupljenosti braniteljskih zadruga, najviše ih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a potom u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji – kaže Danijela Grizelj, viša stručna suradnica za klastere i zadruge u Upravi za poduzetništvo i obrt u Ministarstvu gospodarstva, podsjećajući i na druge važne segmente zadružnog poduzetništva, poput radno-socijalnih zadruga, koje su važan oblik društvenog poduzetništva.Danijela Grizelj objašnjava kako u Hrvatskoj postoje i učeničke i studentske zadruge, a u posljednjih godinu dana senzibiliziranjem šire javnosti u suradnji upravo s medijima porastao je broj i drugih oblika zadružnog udruživanja, poput umjetničkih zadruga i zadruga u kulturi.

- Na inicijativu Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo, kako bismo pomogli slobodnim novinarima na tržištu rada, koji su od nas tražili pomoć oko udruživanja u zadrugu, a u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom, pokrenuli smo edukativnu radionicu kako bi se osnovala prva medijska zadruga u Hrvatskoj. Sve radimo s ciljem promocije zadružnog poduzetništva kao oblika malog gospodarstva koji može pridonijeti pozitivnoj poduzetničkoj klimi u Hrvatskoj – zaključuje Danijela Grizelj.

Kad je riječ o braniteljskim zadrugama, Pavo Baotić, predsjednik Udruge branitelja proizvođača Panonija iz Bošnjaka, kaže kako bavljenjem poslovima u zadrugama i na OPG-ovima branitelji imaju najbolju terapiju te pohvaljuje Ministarstvo branitelja, koje potiče registraciju braniteljskih zadruga sa 150.000 kuna i pomaže na druge načine dok se ne afirmiraju. Miroslav Flego

Uz potpore Ministarstva branitelja planiraju daljnji napredak u poslu

Braniteljsko-socijalna zadruga Sinovi Slavonije Vinkovci osnovana je prije točno godinu i mjesec dana i ima osam članova, sedam je muškarca, hrvatskih branitelja, dragovoljaca Domovinskog rata, hrvatskih ratnih vojnih invalida, i jedna žena, hrvatska braniteljica i udovica poginulog hrvatskog branitelja. Bave se proizvodnjom i preradom svinjskog mesa i mesnih prerađevina na tradicionalan način te njihovom prezentacijom, izlaganjem na sajmovima i prodajom.

Zadruzi nije imperativ poduzetnička djelatnost i ostvarivanje velikih prihoda. Članovi su se sastali kako bi nešto korisno radili, bili od koristi društvu i da nisu stalno okupirani ratnim zbivanjima sjedeći kod kuće. - Radom u zadruzi smanjujemo opasnost od raznih poroka koji danas opsjedaju sudionike Domovinskog rata, jednostavno želimo biti normalni članovi svojih obitelji i društvene zajednice.

Nekoliko nas zadrugara i prije se bavilo ovim poslom pa smo zaključili - zašto ne bismo osnovali braniteljsku zadrugu i bavili se nečim korisnim. Krenuli smo polagano i kada smo uvidjeli da ima prostora za daljnji napredak, odlučili smo potražiti potporu Ministarstva branitelja, koju očekujemo i ove godine.

Natječaje kreirati po sektorima

Zadrugu nije teško osnovati, potrebnu dokumentaciju nije problem prikupiti i sve uglavnom vodi javni bilježnik. Nakon registarcije valja voditi administraciju sukladno sa zakonom, koji je jednostavan i nije ga teško poštovati. Možda bi natječaje trebalo kreirati po sektorima, jer sada smo svi zajedno i Ministarstvo branitelja daje potporu za deset zadruga godišnje, a to je jako malo i teško se probiti. Proizvode prodajemo najviše braniteljskim udrugama koje ih konzumiraju na svojim svečanostima, izlažemo na sajmovima u Hrvatskoj, ali je problem što ne možemo ići na svaki, pogotovo ako su u Zagrebi ili negdje na Jadranu, jer to košta – kaže upravitelj zadruge Sinovi Slavonije, Zoran Marunček, i predlaže da podijele posao na one koji proizvode i na one koji će tržiti i obilaziti sajmove, što će racionalizirati proizvodnju.

Zadruga iz Bošnjaka zauzela je ozbiljne pozicije na zagrebačkom tržištu

Udruga branitelja proizvođača Panonija iz Bošnjaka djeluje šest godina, ima 32 temeljna člana i 70 pridodanih. Okuplja branitelje i članove njihovih obitelji koji imaju registrirane gospodarske subjekte, poput OPG-a, obrta, tvrtke, kućne radinosti, udruge, zadruge i slično u proizvodnji autohtonih hrvatskih proizoda od sira, meda, vina, voćnih rakija, suhomesnatih delicija poput kulina, kobasica, čvaraka, svinjske masti te tradicijskih rukotvorina - šlinge, zlatoveza, suvenira...

- Udruga služi kao servis i platforma za zajednički nastup na tržištu, a uglavnom u okviru naših projekata koje smo pokrenuli kao što su Dani Slavonije, Domaće je Domaće, Zeleno i Plavo i slično. Dakle, zaokruženom pričom ujedinjeni se predstavljamo na tržištu, svoje obrte ili OPG-ove i njihove finalne proizvode. Dokazujemo se i imamo još toga reći kroz proizvodnju i stvaranje novih vrijednosti, plaćanje poreza, a samim time i mijenjanjem percepcije o braniteljskoj populaciji u pozitivnom smislu.

U ovih šest godina djelovanja neki naši članovi su se isprofilirali od hobista i malih proizvođača do ozbiljnih obiteljskih poslova, koji su s vremenom znatno povećali svoje proizvodne kapacitete te pojavljivanjem na tržištu zauzeli ozbiljne pozicije, mahom na zagrebačkom području, koje je neiscrpno – kaže predsjednik Panonije Pavo Baotić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje