Intervju tjedna

Žalac: Projekt Slavonija, Baranja i Srijem omogućit će nova radna mjesta i zaustaviti negativni demografski trend

Agrovijesti
Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i eu fondova Fotografija: Agrobiz
Ja zaista vjerujem da ovi projekti i ulaganja mogu zaustaviti negativne demografske trendove u Slavoniji. Uostalom to i je ključni razlog zašto smo uopće pokrenuli Projekt Slavonija, Baranja i Srijem. Iznos kojeg ćemo uložiti omogućit će nova radna mjesta, pokrenuti rast odnosno razvoj gospodarstva i zaustaviti negativni demografski trend, kaže u intervju tjedna Gabrijela Žalac, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU.

Postoje li već sada neki podaci o tome koliko je Projekt Slavonija, Baranja i Srijem povećao zaposlenost ili primjerice BDP ili neke druge ekonomske pokazatelje u pet slavonskih županija, ili potaknuo razvoj nekih sektora?

Prema trenutnoj dinamici provedbe Projekta koja traje tek 22 mjeseca, razina ugovorenosti u tom relativno kratkom roku iznosi oko sedam milijardi eura, što bi značilo kako je 41% od ukupno dostupnih sredstava u proceduri dodjele krajnjim korisnicima. Kada govorimo u učincima provedbe Projekta, u ovoj fazi ipak nije moguće konstruktivno govoriti o učincima, odnosno ostvarenim rezultatima, osim u pogledu navedenih pokazatelja financijskih podataka.

Stvarni rezultati, kao i podrobnija analiza postignutih učinaka u kvalitativnom smislu, bit će moguća nakon proteka određenog vremena, odnosno kad se investicije na terenu do kraja implementiraju i provedu u potpunosti.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, kao nositelj politike regionalnog razvoja RH, je donošenjem Zakona o regionalnom razvoju omogućilo implementaciju inovativnog instrumenta „Razvojnog sporazuma za Slavoniju, Baranju i Srijem“ koji dodatno usmjerava ulaganja i usklađuje razvojne prioritete na državnoj i regionalnoj razini.

Tako su u okviru prvog Razvojnog sporazuma, sklopljenog za područje Slavonije, Baranje i Srijema u srpnju 2018., prepoznata sljedeća ključna područja za ostvarivanje buduće suradnje: prehrana i bio ekonomija, unaprjeđivanje lanaca vrijednosti i stvaranje regionalnih razvojnih središta, obrazovanje i regionalna infrastruktura, turizam i kreativno društvo. Kratkoročno gledano u pogledu učinaka, negativni trendovi u slavonskoj regiji su zaustavljeni i pokrenute su investicije, dok je dugoročno fokus Vlade RH na postizanju rezultata kojima bi se uspješno odgovorilo na sve izazove s kojima se ta regija suočava.

Koji sektori gospodarstva imaju najveći potencijal za poticanje razvoja i zaposlenosti u Slavoniji, Baranji i Srijemu, te koliko je važno da u tome sudjeluje svi dionici od Vlade, jedinica lokalne samouprave, preko gospodarskih subjekta na tom području?

Ministrica Žalac najavila strategiju

U smislu identificiranja prilika za rast i zapošljavanje na području Slavonije, Baranje i Srijema, prepoznat je potencijal i naglasak stavljen na daljnji razvoj i ulaganja u sektore poput prehrambeno-prerađivačkog, drvno-prerađivačkog, turizma i informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Dakle, naš osnovni cilj je jačanje konkurentnosti i uravnoteženje regionalnoga razvoja, odgovaranje na ključne društvene izazove te smanjenje siromaštva i povećanje standarda slavonskih županija. Za projekte, na razini Razvojnog sporazumna, definirani su pokazatelji uspješnosti, dok su sami korisnici projekata unijeli ciljane vrijednosti (nakon implementacije projekata). Tako brojke pokazuju slijedeće:

Broj infrastrukturnih projekata za gospodarski razvoj: 29

Predviđeni broj novo otvorenih radnih mjesta nakon implementacije projekata: 795

Predviđeni broj istraživača koji koriste istraživačku infrastrukturu: 61

Broj poduzeća koja koriste potpornu infrastrukturu: 479

Predviđeni porast broja posjeta podržanim mjestima kulturne i prirodne baštine te turističkim atrakcijama: 47.548

Predviđeni broj učenika/studenata koji koriste obrazovnu infrastrukturu: 1.950

Smatrate li da će se do novog financijskog razdoblja Europske unije od 2021. do 2027. godine, uspjeti potrošiti svi novci namijenjeni za pet slavonskih županija, te da će to biti stvoreni preduvjet za stvaranje posebnog regionalnog programa?

S obzirom na dosadašnje postignute rezultate u pogledu ugovorenosti bespovratnih sredstava za Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, svakako imamo razloga biti optimistični u tom pogledu. Uzimajući u obzir kako su potpisivanjem Razvojnog sporazuma stvoreni uvjeti za financiranje projekata, u narednom razdoblju može se očekivati ubrzanje postupka dodjele i plasiranja bespovratnih sredstava na slavonskom području, odnosno očekujemo kako će sva namijenjena sredstva biti ugovorena do 2020., a do 2023. isplaćena korisnicima i ovjerena prema Europskoj komisiji.

Savjet za Slavoniju u Vinkovcima

Također, samom provedbom Projekta obuhvaćen je i cilj jačanja kapaciteta dionika na razini lokalne i područne samouprave za pripremu i provedbu projekata u ovom financijskom razdoblju. Smatram kako će stečeno iskustvo i ekspertiza u provedbi Projekta, u aktualnoj financijskoj perspektivi, predstavljati dobru podlogu za novo financijsko razdoblje EU, čija provedba kreće 2021.

Možete li dodatno pojasniti o kojim projektima je riječ?

Razvojnim sporazumom obuhvaćeno je 29 razvojnih projekata za područje pet slavonskih županija. čija okvirna vrijednost iznosi oko 700 milijuna kuna, dok se dodatnih 50 milijuna kuna planira dodijeliti za izradu projektne i tehničke dokumentacije za pripremu zalihe strateških projekata regionalnoga razvoja.

U skladu s ranije navedenim sektorskim razvojnim smjerovima za slavonsku regiju, glavnina sredstava planira se uložiti u područje turizma (39%), poljoprivrede (27%), te u metaloprerađivački sektor (16%), u cilju generiranja rasta i razvoja slavonskog područja. Ovi projekti tek kreću sa implementacijom na terenu te još nisu realizirani, ali će projiciranom vrijednosti zasigurno značajno utjecati na investicijske brojke na području Slavonije.

Većina ostalih projekata, izvan gore definiranih Razvojnim sporazumom, također su u postupku realizacije i implementacije a neki od značajnijih koji će zasigurno podignuti konkurentnost i potencijal područja Slavonije su:

Veliki infrastrukturni projekti prometnog i vodno-komunalnog značaja:

- Nadogradnja i elektrifikacija postojeće željezničke pruge od značaja za međunarodni promet M601 Vinkovci-Vukovar

- Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture grada Vukovara - Faza II

- Modernizacija tramvajske infrastrukture na području grada Osijeka

Projekti poduzetničke infrastrukture i poduzetnika:

• Mreža inkubatora Virovitičko-podravske županije

• Poduzetnički inkubator Vinkovci

• Tehnološki inkubator Nova Gradiška

• Rast konkurentnosti proizvodnje papirnate ambalaže u Osijeku (Carta d.o.o.)

• Dogradnja i opremanje novog proizvodnog pogona i adaptacija dijela postojeće građevine (EcoCortec d.o.o., Beli Manastir)

Smatrate li da navedeni projekti mogu zaustaviti iseljavanje stanovništva sa područja pet slavonskih županija?

„Projekt Slavonija, Baranja i Srijem“ -18,75 milijardi kuna iz EU fondova

Ja zaista vjerujem da hoće, uostalom to i je ključni razlog zašto smo uopće pokrenuli Projekt Slavonija, Baranja i Srijem. Iznos kojeg ćemo uložiti omogućit će nova radna mjesta, pokrenuti rast odnosno razvoj gospodarstva i zaustaviti negativni demografski trend.

Područjima manje razvijenih županija dajemo prednost u sufinanciranju putem izravnih dodjela uz mogućnost ostvarivanja dodatnih bodova prilikom odabira projekata u otvorenim postupcima dodjele bespovratnih sredstava. Znam da vlada velika nestrpljivost i da su očekivanja velika, ali nikad se u posljednjih 15 godina nije toliko uvažavalo ovaj kraj i pitalo što je stanovnicima ovdje potrebno. Moram reći da Slavonija, Baranja i Srijem u ovoj Vladi imaju prijatelja i potpunu podršku!

Naravno, sve to ne znači da smo zaboravili druge dijelove Hrvatske i da smo njima zatvorili vrata. Svim potpomognutim područjima u Hrvatskoj osigurali smo dodatno bodovanje prilikom prijave na EU natječaje, kao i na domaćim natječajima za sredstva potpora iz hrvatskog proračuna, ali treba biti iskren i priznati da je tih pet slavonskih županija među pet posto najnerazvijenih regija u cijeloj EU, što je zbilja zabrinjavajuće i na njih ćemo se sada fokusirati.

Može li Hrvatska biti zadovoljna dosadašnjim povlačenjem novaca iz svih fondova EU koji su nam na raspolaganju?

Naravno da ne možemo u potpunosti biti zadovoljni, uvijek može i treba bolje! Na početku mandata ove Vlade, dočekalo nas je puno problema kao i velika kašnjenja. Natječaji su se počeli objavljivati tek u 2016., ugovorenost projekata je bila na razini od 9% ukupne alokacije, dok je danas ugovorenost na razini od 49%, odnosno 5,3 milijarde kuna.

Konačno smo postigli optimalnu brzinu objave natječaja i ugovaranja projekata i da je tako bilo od početka financijskog razdoblja, ne bismo danas bili tu gdje jesmo. No sada je ključno fokusirati se na iduće programsko razdoblje 2021.-2027., kvalitetnim planiranjem identificirati stvarne potrebe na terenu i uspostaviti učinkovit sustav te sukladno tome pripremiti operativne programe kako se ne bismo ponovno našli u istoj situaciji.

U prvih pet godina članstva, Hrvatska je u plusu od 8,4 milijardi kuna i to je važno naglasiti jer često imamo priliku čuti kako Hrvatska više uplaćuje u proračun EU nego što iz njega dobiva. Već od prve godine ulaska u EU, Hrvatska bilježi pozitivnu proračunsku razliku, odnosno ukupan iznos primljenih sredstava na godišnjoj razini veći je od uplata u EU proračun.

  • Avatar
    PeroCanadian 31. Kolovoz 2018. u 12:34 Čista laž. Ništa vi neće napraviti da se Slavnija oporavi i zaposle novi ljudi. Samo potičete odlazak mladih. Sramite se lopovi.
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje