UVOZ I DALJE VISOK

Zaleđene maline su voće koje BiH najviše izvozi, a najznačajnije tržište je Srbija

Agrovijesti
Voće i povrće Fotografija: Pixabay
Izvoz voća i povrća iz BiH bilježi značajan rast promatrajući razdoblje od 2003. do 2017. godine. Pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini je iznosila 62 posto, a proizvod koji najviše izvozi BiH su zaleđene maline. Uvoz je u padu, ali je i dalje visok te BiH uvozi i ono što sami proizvodimo, poput jabuka.

Od ukupnog izvoza voća i povrća, zaleđene maline čine udjel od 33 posto, a u top pet artikala su još svježe kruške, jabuke, šljive i kornišoni. U prošloj godini izvezeno je 22.000 tone zaleđenih malina. U 2013. izvezeno ih je u iznosu od 20 milijuna KM, da bi u prošloj godini zabilježili rast na 71 milijuna KM.

Pokrivenost uvoza izvozom, kada je riječ o zaleđenim malinama, je u omjeru 1:45, gledano u KM, što znači da na jednu KM uvoza se izvozi 45,85 KM malina. Najviše ih BiH izvozi u Srbiju, Njemačku, Švedsku, Tursku, Austriju, Sloveniju, Poljsku, Švicarsku i Italiju.

Kada je riječ o svježim kruškama, skoro sav izvoz ide u Rusiju, kao i svježe jabuke. Nažalost, izvoz jabuka u Rusiju je zaustavljen, ali iz Vanjskotrgovinske komore BiH poručuju da se radi na rješavanju ovog problema.

Izvoz šljiva je bio izuzetno visok 2013. godine, da bi potom doživio drastičan pad. Ipak, u prošloj godini se stanje popravilo i BiH je izvezla 12 milijuna KM vrijednosti ovog voća. Najveće tržište za šljive je Njemačka, a potom Slovenija, Austrija, Rusija, Hrvatska, Švicarska, Italija i Belgija.

Kornišoni su postali izuzetno popularni tijekom proteklih godina i najveći izvoz zabilježen je 2016. godine - 13 milijuna KM, ali zbog vremenskih uvjeta tijekom prošle godine prinosi kornišona su pali pa je izvezeno devet milijuna KM. Najviše ide na tržište Njemačke, zemlje regije i Francusku. U idućem razdoblju ovaj sektor uzgoja će biti pojačan obzirom na to da postoji veliki interes za ovu vrstu krastavaca.

Kada se pogleda ukupna vanjskotrgovinska razmjena voća i povrća, najznačajnije tržište za BiH je Srbija u koju je prošle godine izvezeno voće i povrće u vrijednosti 39 milijuna KM, na drugom mjestu je Rusija, a potom slijedi Njemačka. Bitno je istaknuti da je 2013. godine u Rusiju izvezeno samo jedan milijun KM voća, da bi se taj iznos u prošloj godini povećao na 55 milijuna KM. Pad izvoza bilježi se prema Republici Hrvatskoj. 

U 2017. godini najviše smo uvezli banana, ali nažalost i dalje uvozimo i ono što sami proizvodimo. Tijana Muhamedagić, tajnica Asocijacije za prehrambenu industriju u Sektoru privrede VTK BiH, iznijela je podatak da građanin BiH tijekom  jedne godine pojede 10 kilograma uvezenih jabuka.
BiH uvozi i kruške, grah, crveni luk, rajčice, paprike, krumpir i mrkvu. Primjera radi, u prošloj godini je u BiH uvezeno 296 šlepera od 20 tona krumpira.

"I dalje se uvoze velike količine voća i povrća po niskim cijenama, što dovodi u pitanje kvalitetu takvih proizvoda. Potrebno je usvojiti pravilnik o tržišnim standardima za voće i povrće, na čije usvajanje se čeka već nekoliko godina, a koji bi zaštitio domaće potrošače i proizvođače", kazala je Muhamedagić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje