Tjedni komentar

Zašto Hrvatske nema u EU izvoznoj ofenzivi na tržištima Kine i Japana?

Agrovijesti
Wagasa, kineski tradicionalni kišobran Fotografija: Thinkstock
Europski povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan početkom ove godine krenuo je u intenzivnu izvoznu ofenzivu na tržišta trećih zemalja ne bi li otvorio prostor za izvoz europskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te na taj način kompenzirao višak koji se stvorio zbog zabrane izvoza u Rusiju

Hogan se s poslovnom svitom sastavljenom od velikih poljoprivrednih i prehrambenih korporacija, udruženja proizvođača i gospodarskih komora početkom godine uputio u Kolumbiju i Meksiko, a prošlog vikenda u Kinu i Japan. Hoganov posjet ovim zemljama uslijedio je nakon stupanja na snagu novih pravila EU za promociju poljoprivrednih proizvoda na trećim tržištima, koja su osigurala daleko veći proračun za marketing i daleko jednostavniji sustav prijavljivanja na njega.

Konkretno - EU za promociju poljoprivrednih proizvoda na trećim tržištima, a po novom postoji mogućnost i marketinga na unutarnjem tržištu EU, raspolaže s više od 100 milijuna eura godišnje.

Rast izvoza u Kinu iz EU prošle godine bio 39%

U najavi, na stranicama EK, točnije DG Agria, za posjet Japanu i Kini lijepo je u PDF formatu objavljena i lista svih onih koji su se prijavili i pokazali interes da iskoriste ovu njegovu misiju, te u nekolicini kineskih i japanskih gradova održe tzv. B2B sastanke s potencijalnim uvoznicima, obiđu brojne podružnice gospodarskih komora u njihovim velikim gradskim konglomeratima, posjete ogromne trgovačke lance i pokušaju prodati ono što se prodati da. A svi znamo koliko robe može progutati brzorastuće tržište primjerice Kine ili nešto manjeg Japana.

Prije nego što dođemo do srži teme ovotjednog komentara, potrebno je malo potencijale ovih tržišta ilustrirati i brojkama.

Kina je drugi najveći uvoznik EU poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u 2015. godini, a tamo se izvozi 8% svih proizvoda. Glavni poljoprivredni izvoz EU u Kinu čine dječja hrana, svinjetina, vino i rakija te mliječni proizvodi i dr. Uvoz iz Kine predstavlja 4,5% ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u EU (Kina je zauzela 5. mjesto). Glavni proizvodi koji se uvoze jesu povrće te pripravci od povrća i voća i dr. U prošloj godini izvoz u Kinu iz EU zemalja imao je rast od 39%, te je premašio izvoz u Rusiju, koja je ranije bila drugo izvozno tržište za proizvode iz EU. Japan je peti najveći uvoznik EU poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u 2015. godini, s udjelom od 4,1% poljoprivrednog izvoza. Glavni poljoprivredni izvoz EU u Japan uključuje svinjetinu, vino i rakiju, sir, čokolade i bombone i druge poljoprivredne proizvode. Iz Japana se uvoze uglavnom juhe i umaci, biljni proizvodi (sjeme povrća), kao i hrana i pripravci od žitarica. Naravno i na ovo je tržište zabilježen rast izvoza iz zemalja EU.

Iako se radi o velikim tržištima i velikim potencijalima za ugovaranje poslova, a možda i povezivanja s drugim europskim proizvođačima, ako nemamo dovoljno količina da ih izvozimo samostalno, pogodit ćete - u delegaciji koju je povjerenik Hogan vodio u svojoj izvoznoj ofenzivi nije bilo nijedne hrvatske poljoprivredne ili prehrambene tvrtke, nema udruženja proizvođača ni predstavnika gospodarske komore.

Zašto nas ne zanima izvoz u Kinu i Japan? Jesu li nama ustvari EU i Bruxelles sada nova majka ili maćeha, logično je pitanje koje se postavlja.

Kina, tržnica

Gdje su nestale informacije i tko je zakazao?

Agrobiz.hr je prošli tjedan pokušao otkriti ima li netko u Hrvatskoj uopće informacija o tome da tamo neka EU ima izvoznu ofenzivu. Nažalost, došli smo do poraznih informacija. Nekolicina naših sugovornika rekla nam je da nemaju tu informaciju, te da ih nitko nije obavijestio da se mogu javiti i biti dio jedne velike poslovne europske delegacije. Smatraju kako ovu informaciju prema realnom sektoru trebaju pustiti državne institucije koje su prisutne u EU.

Izvori u Europskoj komisiji kazali su našem dopisniku u Bruxellesu kako su predstavnici poljoprivrednika i proizvođača koji su putovali s povjerenikom Hoganom u Japan i Kinu odabrani putem javnog poziva, koji je bio raspisan ranije tijekom ove godine. Pristigle prijave ocjenjivale su se, kažu, prema objektivnim kriterijima koji su vodili računa o količini trgovinske razmjene, potencijalnim prilikama za trgovinu, a uzimali su u obzir i potrebu da u delegaciji budu predstavnici različitih zemalja članica EU. Povjerenik Hogan posebno je, kažu, vodio računa o tome da u delegaciji koju predvodi ne budu samo predstavnici velikih kompanija, nego i srednjih i malih.

Ne treba reći da smo svi mi vrlo skloni naše državne gospodarske neuspjehe opravdavati pravilima EU. Često nam institucije poručuju i tvrde kako smo zbog toga što smo dio velikog EU tržišta u nemogućnosti da napravimo ovo ili ono. Koliko ste puta čuli kako kod nas više nema uvoza iz EU nego se to sad zove provoz, jer smo mi sad dio jednog velikog, ogromnog tržišta od 500 milijuna stanovnika.

No kada je riječ o tome da možemo iskoristiti to veliko tržište i institucije te naše nove integracije, za koju smo se svi političkim alatima i sredstvima godinama borili, svi skupa se ponašamo kao da se to nas ne tiče i kao da smo mi nešto posebno, drugačije. Gospodo draga, možda smo ipak samo svi skupa nesposobni.

Uskoro će Hogan u Vijetnam i Indoneziju. Hoćemo li s njim?

Hrvatska u europskim institucijama ima svoje predstavnike i to ne mali broj. Imamo Stalno predstavništvo, pa podružnicu HGK, tamo je ogroman broj naših europarlamentaraca koji nas medije svakodnevno zatrpavaju svojim objavama kako su rekli ovo ili ono, borili se za naše interese. U Bruxellesu imamo i lobiste profesionalne ili amaterske. No nitko u izvoznoj ofenzivi Phila Hogana nije prepoznao potencijal i mogućnost da se malo afirmiramo, pokušamo izvesti nešto naših proizvoda, zaliha vina koje imamo, mliječnih prerađevina koje ne možemo prodati kod nas i slično.

Nitko nije pustio informaciju, proslijedio je u svoju središnjicu, pozvao naše tvrtke ili udruženja da se jave ako imaju interesa ili da planiraju biti dio neke buduće EU izvozne ofenzive.

EK će naravno i dalje objavljivati javne pozive povjerenika za poljoprivredu i ruralni razvoj za uključivanje u osvajanje novih tržišta. Za drugu polovicu godine najavio je posjet Indoneziji i Vijetnamu. Mi ovim putem pozivamo naše predstavnike koji rade u EU institucijama da ako kojim slučajem uoče poziv za prijavu, da alarmiraju svoje središnjice, pošalju informaciju, priopćenje ili na bilo koji način pokušaju u tome vidjeti priliku za naše poljoprivrednike i industriju.

Na kraju opet treba podsjetiti i da se za gore spomenutih 100 milijuna eura mogu javljati naši proizvođači i uzeti dio tog novca za promociju. Pogodit ćete - na dosadašnje natječaje iz Hrvatske se nitko javio nije.

Miroslav Kuskunović

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje