ENJOY,  IT'S  FROM  EUROPE

Zašto ne koristimo EU novac za promociju poljoprivrednih proizvoda?

Agrovijesti
Oznake autohtonih proizvoda EU i RH Fotografija: Ministarstvo poljoprivrede/Agrobiz
EK je u petak objavila poziv i novi natječaj za promociju i marketing poljoprivrednih proizvoda iz programa 'ENJOY,  IT'S  FROM  EUROPE'. U listopadu su sredstva za ove natječaje povećana s dosadašnjih 60 milijuna na 111 milijuna eura. Od ulaska u EU naši proizvođači imali su mogućnost sudjelovanja na dva natječaja za novac namijenjen promociji i marketingu, ali nitko se nije javio

Europska komisija objavila je u petak novi natječaj za mjeru koja je namijenjena financiranju informiranja i promocije poljoprivrednih proizvoda. Politika promocije predviđa povećanje sredstava s dosadašnjih 60 milijuna na 111 milijuna eura u 2016. godini, dok bi iznos u 2019. godini trebao biti povećan na čak 200 milijuna eura. Iako su proizvođači, udruge i tvrtke iz Hrvatske dosad mogle sudjelovati na već dva raspisana natječaja iz ove mjere, dosad nitko nije pokazao interes.

"Objava poziva traje tri mjeseca, pa bi se proizvođači trebali u najkraćem vremenu odlučiti za sudjelovanje u ovoj mjeri koja nam omogućuje da svoje kvalitetne proizvode promoviramo na tržištu EU, ali još više šanse imamo na trećim tržištima, od SAD-a, Dalekog ili Bliskog istoka ili u nama susjednim zemljama. Samo trebamo vidjeti gdje nam mjere informiranja i promocije našeg proizvoda mogu donijeti najveće koristi", kaže Zvjezdana Blažić, neovisna konzultantica i vlasnica tvrtke Geja savjetovanja. 

Početkom listopada EK je utvrdila nova pravila i novu politiku promocije - "Enjoy, it's from Europe" - kojom se želi pomoći subjektima u sektoru proizvodnje hrane da se probiju na međunarodna tržišta ili konsolidiraju svoj položaj na tim tržištima te da se potakne svijest europskih proizvođača o naporima koje poduzimaju europski proizvođači hrane u osiguranju kvalitete svojih proizvoda. 

"Nakon više od dvije godine članstva u EU hrvatski proizvođači poljoprivredno-prehrambenih proizvoda trebali bi obratiti pažnju na ovu mjeru ZPP-a iz područja uređenja tržišta koja im je na raspolaganju i za koju dosad nije bilo nikakvog interesa. I prethodne dvije godine se predstavnike poljoprivrednih proizvođača, udruge proizvođača i subjekte u proizvodnji hrane upozoravalo na ovu specifičnu mjeru, ali nije bilo većeg interesa, dodaje Blažić.

Zvjezdana Blažić
 

Bolje pogodnosti i veće sufinanciranje 

Blažić kaže kako je u listopadu EK najavila veća sredstva i bolje pogodnosti i tu bi šansu proizvođači iz Hrvatske trebali znati i moći iskoristiti. "Povećana je i stopa sufinanciranja EU sredstvima na 70% za programe iz jedne države članice te 80% za programe u kojima sudjeluje više država članica i za programe namijenjene trećim zemljama. Ostatak sredstava ne osiguravaju države članice nego sudionici u projektu. Na taj način EK želi omogućiti da svi proizvođači budu ravnopravni bez obzira na financijske mogućnosti zemalja iz kojih dolaze, objašnjava Blažić.  

Radi se o bitno drugačijem načinu promocije poljoprivrednih proizvoda zemalja članica kod koje se ne promovira pojedini proizvođač ili brend, a naši neudruženi proizvođači, udruge, klasteri i glavni igrači u proizvodnji hrane teško prepoznaju potencijal ove mjere. A on je stvarno velik i zemlje članice iz raznih sektora proizvodnje hrane koriste ova sredstva za jačanje svoje konkurentnosti na tržištu EU i trećim tržištima.

Specifično je i to da se za ovu mjeru ne utvrđuju sredstva za pojedinu zemlju članicu nego se sredstva dobivaju temeljem prijave na natječaj gdje o kvaliteti programa informiranja i promocije ovisi odobravaju li se sredstva ili ne. Ova su sredstva pojedinih godina bila raspoređena na način da su male zemlje dobivale za svoje programe jednaka pa čak i veća sredstva nego velike zemlje članice EU, kaže Blažić.

Tko zapravo može biti korisnik ovih mjera? 

To su reprezentativne organizacije proizvođača proizvoda ili sektora koji se kroz program želi promovirati. Smatra se da su reprezentativne one organizacije, bez obzira na njihov pravni oblik, koje predstavljaju najmanje 50% broja proizvođača ili obujma ili vrijednosti utržive proizvodnje dotičnog proizvoda ili sektora. Tu su i priznate proizvođačke organizacije. Kada znamo da su kod nas proizvođačke organizacije priznate po pravilima EU rijedak izuzetak, evidentno je da bi se u Hrvatskoj kao korisnici programa i nositelji aktivnosti morala pojaviti gospodarska interesna udruženja proizvođača ili udruge koje objedinjuju proizvođače jednog proizvoda ili jednog sektora, tvrdi Blažić. 

Nova mjera promocije predviđa i proširenje palete obuhvaćenih proizvoda. Osim dosad zastupljenih poljoprivrednih proizvoda poput mlijeka, mesa, voća i povrća, vina, maslinova ulja, proizvoda s oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla, mjera se širi i na prerađene poljoprivredne proizvode kao što su npr. kruh, tjestenine ili konditorski proizvodi.
Omogućava se pod strogo propisanim pravilima navođenje podrijetla i marke proizvoda. Dakle uz strogo propisane ograničene uvjete mogu se isticati i brendovi.

Ključni element na koji bi naši zainteresirani udruženi proizvođači trebali obratiti pažnju jest godišnji program rada - provedbena odluka Komisije kojom se određuju strateški prioriteti za mjeru promocije u smislu ciljanih proizvoda, programa i dodijeljenih sredstava. Tako je za 2016. godinu utvrđena raspodjela sredstava iz koje je vidljivo da EU želi usmjeriti ova sredstva prvenstveno na tržišta trećih zemalja s čak 68 milijuna eura, a samo 26 na unutarnje tržište, kaže Blažić te dodaje kako se posebno potiču programi informiranja i promocije u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda te proizvoda od svinjskog mesa za koje se izdvaja 30 milijuna eura.

"To je razumljivo jer se radi o sektorima koji su posebno pogođeni krizom i za koje EU u mnogim programima izdvaja dodatna sredstva", kaže Blažić.

 

Enjoy, it's from Europe

Oko 10 milijuna eura za zaštićene proizvode 

Značajno je napomenuti i veliki iznos od 10 milijuna eura koji se raspoređuje za programe informiranja i promociju sustava kvalitete Unije i povećanje svijesti o tim sustavima. To se odnosi na poljoprivredne i prehrambene proizvode zaštićene oznakom izvornosti, zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom zajamčenog tradicionalnog specijaliteta.

"Uvjerena sam da bi hrvatski proizvođači takvih proizvoda trebali imati velik interes obrazložiti domaćim potrošačima, ali i potrošačima s tržišta EU (jedne ili više članica) ili na trećim tržištima (pod kojima se podrazumijevaju i zemlje iz našeg okruženja), o vrijednostima i posebnostima proizvoda priznatih u okviru europskih sustava kvalitete", naglašava ova konzultantica. Već se sada vidi da će Hrvatska biti među onim zemljama što imaju proizvode koje će štititi u okviru europskog sustava kvalitete. U tom smislu već je napravljen velik posao te smo po broju prijavljenih i odobrenih proizvoda sa zemljopisnim oznakama pretekli i neke vrlo jake poljoprivredne zemlje kao npr. Nizozemsku ili Dansku. Na to sada najviše utječu vina i jaka alkoholna pića, ali sve se više štiti i hrana.

Proizvođači proizvoda s oznakama trebali bi iskoristiti priliku koju ova mjera pruža da informiraju prvenstveno potrošače, ali i druge ciljane skupine o vrijednostima koje im pružaju proizvodi s oznakama. Zaista je teško očekivati da potrošači, kupci, trgovci pa i novinari razumiju sve aspekte zaštite i sigurnosti proizvoda s oznakama, kao i njihovu komercijalnu vrijednost.
Za ovu godinu predviđena su i značajna sredstva za naročito osjetljive sektore - mlijeka i svinjskog mesa. U mliječnom sektoru imamo snažnu industriju s golemim iskustvom provođenja marketinških kampanja te kvalitetnim proizvodima. "Vjerujem da će oni pronaći interes za promociju našeg mliječnog sektora na domaćem i još nekim europskim tržištima", dodaje. Kod svinjskog mesa imamo poznate i kvalitetne prerađevine koje bi bile idealne za korištenje sredstava iz ovih mjera za promociju.

Proizvođači često govore o nemogućnosti kvalitetne prezentacije svojih proizvoda i teškoćama u kontaktima s trgovcima i potrošačima. Evo, ovo je mjera koja im daje puno mogućnosti da se na pojedinim tržištima i s ukupnom marketinškom podrškom napravi iskorak na promociji naših visokokvalitetnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uz sufinanciranje od EK sa 70 do 80% potrebnih sredstava za provođenje marketinških kampanja. Ostala sredstva trebaju osigurati sami proizvođači, zaključuje Blažić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje