Kopiranje originala

Zavaravanje potrošača – kako nas varaju hranom

Agrovijesti
Pršut Fotografija: Morana Begač
Ispod trivijalnog naziva iz kojega je teško zaključiti što je treba navesti opis kojim se nedvosmisleno kaže o kojoj je hrani riječ, kaže Katalenić

Iako je Europski sud pravde ovih dana, sukladno važećoj EU regulativi, presudio u korist njemačkih potrošača kako kompanija TofuTown nema pravo vegetarijansku i vegansku hranu na bazi soje, riže i slično prodavati pod oznakama proizvoda životinjskog podrijetla, sira, vrhnja, mlijeka, maslaca, jogurta... – ni hrvatsko tržište, provjerili smo, nije pošteđeno takvih “zavaravajućih” oznaka.

Većina proizvođača odavno je preimenovala svoje proizvode poput sojina mlijeka u sojin napitak i slično.

No tofu svježi sir, dimljeni biljni sir, bio tofu grill sir, vrhnje od soje... i dalje se prodaju u nekim hrvatskim trgovinama, iako zabrana podrazumijeva i slučajeve kad su nazivi isključivo biljnih proizvoda dopunjeni objašnjavajućim ili opisnim dodacima kao što su “biljni sir”, “veggie cheese”, “cream”...

Kuha se i oko mesa

Zastupnica Biljana Borzan, članica Odbora za zaštitu potrošača Europskog parlamenta, kaže kako u njemačkom slučaju ne vidi namjerno zavaravanje potrošača. No s druge strane, dodaje, građani se kod naziva tofu sira ili sojina mlijeka mogu zbuniti, što može imati posljedica za njihovo zdravlje.

– U Belgiji je aktualan slučaj sedmomjesečne bebe koja je umrla jer su je roditelji zbog svojih uvjerenja hranili isključivo “mlijekom” biljnog podrijetla. Vjerovali su da se radi o jednako vrijednoj zamjeni za pravo mlijeko – kaže ona.

Za razliku od soje i tofua, oko vegetarijanskih kobasica, odrezaka, ćevapa, hamburgera i sličnih delicija s predznakom “vege” u brojnim zemljama EU, pa i RH, tek se kuha smiju li oni nositi imena “mesnih” specijaliteta podrijetlom od životinja.

Zasad ipak nisu sporni na policama iako su se i iz TofuTowna branili kako i za njihov “maslac od tofua” potrošači znaju da nije pravi maslac, niti da je mlijeko od riže pravo. Zna li se kako zamjene za meso u svijetu rastu po godišnjoj stopi od 10,1% te da će to tržište do 2020., prema izvješću Allied Market Research, dosegnuti globalnu prodaju od 4 mlrd. funti ili 5,2 mlrd. dolara, jasnije je zašto se neki bune.

– Pritužbe na označavanje proizvoda biljnog podrijetla nisu ništa drugo nego dokaz da stočarska i mliječna industrija imaju golem utjecaj na politiku pokušavajući obmanjivati javnost pod geslom brige za potrošače – tvrdi Luka Oman iz Udruge Prijatelji životinja ističući kako je logično da se proizvođači prilagođavaju potrebama tržišta i da trebaju i mogu raditi proizvode kakve kupci traže.

Stoga nikome ne bi trebalo smetati da se svi slični proizvodi nazivaju sirom, kobasicama, ćuftama, paštetama... bili oni od konja, krave, svinje ili graha, soje, leće, pšenice, slanutka, a isto vrijedi i za mlijeko, sireve...


 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje