LOŠA GODINA

Zbog snijega i grada manji urod šljiva u BiH

Agrovijesti
Šljive Fotografija: Pixabay
S obzirom na snijeg i mraz te udare grada koji su proteklog proljeća pogodili Bosnu i Hercegovinu, ovog ljeta došlo je do smanjenja uroda šljive. Po ovoj vrsti voća posebno je poznat Tuzlanski kanton, a uzgajivači i izvoznici će na kraju ove sezone sigurno osjetiti posljedice zbog uroda koji je ispod prosjeka.

Baš u vrijeme kada su šljivama trebali sunčani dani i ugodne proljetne temperature zraka, BiH su potpuno iznenada pogodili snijeg, mraz i udari grada koji su nanijeli velike štete ovoj voćki. Upravo zbog toga ove sezone je znatno manje uroda.

Kvalitet gradačačke šljive prepoznat u EU

Inače, po ovoj vrsti voća posebno je poznat Tuzlanski kanton u kojem se od općina najviše ističe Gradačac, čija je šljiva nadaleko poznata. Njezin kvaliteta prepoznat je širom Europske unije, a posebno u Njemačkoj. Do toga sigurno ne bi došlo da proizvođači posebnu pažnju ne poklanjanju kvalitetu šljive koja se izvozi, dok otkupljivači veliki naglasak stavljaju na proces pripreme za plasman na vanjsko tržište.

Određuje se kakvoća i kvalitet, datum berbe, vrši se ravnomjerno pothlađivanje šljiva na temperaturi od dva stupnja kako bi proizvod bio spreman za plasman na europsko tržište. Na području Gradačca berba rane šljive i takozvane "ljepotice" je završena, dok je u tijeku berba one koja je namijenjena izvozu iz BiH.

"Urod je ove godine ispod očekivanog, najviše zbog mrazeva, jer baš kada je šljiva bila u cvjetanju imali smo dva do tri udara mraza što je dosta utjecalo na urod. Također, veliki dio uzgajivača ove godine na kvalitetan način šljivu nije zaštitio protiv određenih bolesti, tako da mnogi nisu mogli ni plasirati svoj proizvod", rekao je za Klix.ba Ibrahim Latifović iz gradačačke poljoprivredne zadruge Late koja se bavim uzgojem i otkupom šljive.

I pored svih problema sa kojima su se uzgajivači i otkupljivači susreli ove godine, Latifović ističe kako je kvaliteta gradačačke šljive jako dobra. 

"Sad imamo malo problema zbog nedostatka kiše, zbog čega je plod ostao sitniji, ali zadovoljit ćemo europsko tržište. Tome u prilog ide činjenica da ono što smo dosad plasirali zadovoljilo je ovo tržište koje ima izuzetno stroge kriterije", ističe Latifović.

Kada je riječ o otkupnim cijenama, ona se kreće od 0,7  maraka po kilogramu, dok je za stenli 65 pfeninga, što je u odnosu za proizvode koji su mnogo zahtjevniji, smatra on, sasvim solidna cijena, kojom su zadovoljni uzgajivači, ali i otkupljivači.

Srbija najveći konkurent

Najveći konkurent BiH šljivi trenutno je ona iz Srbije koja ujedno slovi i za jednog od lidera u regiji kada je u pitanju ovaj sektor.
"Oni su jedni od tih koji i diktiraju cijenu šljive, ali naša sreća u cijeloj priči je da mi stižemo nekoliko dana ranije. Naime, dovoljno je pet do šest dana da krenemo ranije, a kupac koji je s nama dogovorio suradnju istu neće prekinuti", navodi Latifović.

Prema dosadašnjim procjenama otkupljivača i proizvođača sa područja Gradačca, ova općina na godišnjoj razini može izvesti blizu 20.000 tona šljiva, međutim za to je potrebna kvalitetna pomoć države, koje zasad nema. 

Prema podacima Privredne komore Tuzlanskog kantona najveći izvoz šljive iz BiH na europsko tržište zabilježen je 2013. i on je iznosio preko 10.000 tona, a najlošija je bila prošla godina kada je izvan BiH plasirano samo 5,5 tona u vrijednosti od blizu 7,2 milijuna maraka.

Pod vodeću izvoznu kulturu u BiH trenutno spada zamrznuta malina, a potom jabuka, kruška, krastavac te šljiva koja je sa slavnog prvog pala na peto mjesto.

Zanimjivo je i to da BiH nema ni središnju bazu podataka nasada šljive, vlasnika površine, strukture sortimenta i slično.

"Ukoliko ne raspolažemo sa takvim podacima, mi i ne znamo šta nudimo na tržištu i kakva je kvaliteta. Vrlo često se ponavlja priča kako nemamo adekvatnu strukturu sortimenta na terenu, prema potražnji tržišta, međutim kako uraditi bilo kakvu promjenu ako nemamo bilo kakvu bazu podataka. To je informacijski sustav koji prati nasade na terenu, odnosno njihovo stanje, sortiment i starost", zaključio je Selimović.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje