Hrvatska u zemlje CEFTA izvozi robe za pola milijarde, a uvozi 200 milijuna eura

Zbog Tolušićevog pravilnika na kocki 30 posto hrvatskog izvoza

Agrovijesti
Tržnica Fotografija: Pixabay
Nakon sastanka, na konferenciji za medije poručeno je kako je Hrvatska prekršila odredbe i ugrozila ekonomske interese proizvođača i izvoznika iz regije. Objavili su kako su potpisali zajedničko pismo koje će biti poslano Europskoj komisiji, a Hrvatsku su pozvali da hitno ukine diskriminatorske odredbe, te da cijena inspekcijskog nadzora treba odgovarati stvarnim troškovima postupka i mora biti usklađena s prosječnim cijenama u zemljama regije i EU.

Uvođenjem novog Pravilnika kojim je Hrvatska povećala naknade i pooštrila kontrole uvoza iz zemalja regije Hrvatskoj bi mogao ugroziti jednu trećinu izvoza, odnosno oko pola milijarde eura, ako zemlje koje je ovaj pravilnik razljutio, uvedu protumjere koje bi mogle usporiti ili ugroziti izvoz roba na ova tržišta. Pravilnik je na noge digao zemlje u regiji – Srbiju, BiH, Makedoniju, Crnu Goru čiji su se dužnosnici jučer sastali u Sarajevu. Nakon sastanka, na konferenciji za medije poručeno je kako je Hrvatska prekršila odredbe i ugrozila ekonomske interese proizvođača i izvoznika iz regije. Objavili su kako su potpisali zajedničko pismo koje će biti poslano Europskoj komisiji, a Hrvatsku su pozvali da hitno ukine diskriminatorske odredbe, te da cijena inspekcijskog nadzora treba odgovarati stvarnim troškovima postupka i mora biti usklađena s prosječnim cijenama u zemljama regije i EU.

Pozvali su Europsku komisiju da se uključi u rješavanje problema u skladu s odredbama SSP-a te poručili da će do konačnog rješenja svaka zemlja poduzeti mjere i mehanizme koje smatra adekvatnim. Iz Sarajeva je zatražen i hitan sastanak s hrvatskim ministrom zbog posljedica jer žele zaobići najgori scenarij kako se ne bi ušlo u lanac mjera i kontramjera susjeda.

Pojedine zemlje mogle bi odmah posegnuti za kontramjerama, a neke od njih, poput Srbije, već najavljuju da bi mogla krenuti u uvođenje detaljnijih analiza uvozne robe iz Hrvatske koje mogu trajati i do mjesec dana, čime bi svakako bio ugrožen izvoz.

Iako je Tolušić ovom mjerom pokušao zaštiti domaće tržište od uvoza voća i povrća tijekom ljetne sezone, te dobio političke bodove, nekoliko analitičara nam je kazalo, kako se trgovina ne smije graditi na zabranama jer je rizik veliki.  Mi iz ovih zemalja uvozimo sezonsku robu, većinom sirovinu, dok na tržišta u regiji izvozimo proizvode dodane vrijednosti koji imaju daleko veću novčanu vrijednost. Tolušić mora raditi na podizanju konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, a ne zbog političkih poena, ulaziti u sukob i rat sa susjedima sa kojima trgujemo, smatraju stručnjaci iz sektora.  

Trgovinski rat Hrvatske sa zemljama u regiji

Ova mjera, ako bi je ministar Tolušić sada i suspendirao, ipak je donijela svoj kratkoročni rezultat jer je primjenjena u sezoni najvećeg uvoza voća i povrća. Time je zaštitio domaće tržište i otvorio prostor za robe domaćih poljoprivrednika.  No, dugoročno, ovakva mjera bi mogla izazvati negativne posljedice i dodatno ugroziti izvoz na ova tržišta koji inače stagnira od ulaska u EU. Zbog toga su pojedine velike kompanije poput Kraša, Vindije, Dukata, Gavrilovića, dio svoje proizvodnje, za ova tržišta, preselile u Srbiji ili BiH. Iz hrvatskih tvrtki koje izvoze na ova tržišta su još uvijek suzdržani u davanju komentara. Jedinu izjavio dao je za Večernji list predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar, koji kaže kako sve skupa nije dobro i ova tema definitivno ne ide u prilog našim izvoznicima.

Hrvatska čak jednu trećinu svojih poljoprivredno-prehrambenih roba izvozi na tržište CEFTA-e, dok iz tih zemalja dolazi samo 7 posto ukupnog uvoza poljoprivrede i prehrambene industrije. U brojkama gledajući to izgleda ovako. Od ukupnog izvoza koji je u 2016. iznosio 1,74 milijardi eura, čak 29 posto odnosno 499 milijuna eura, išlo je na tržište CEFTA, pri čemu najviše u BiH - 263 milijuna eura,  a potom u Srbiju - 107 milijuna eura. S druge strane od ukupnog uvoza roba iz CEFTA zemalja dolazi tek 7 posto ukupnog uvoza. Dakle, od 2,61 milijardi eura uvoza u 2016 iz zemalja iz okruženja, koje su članice CEFTA, dolazi robe u vrijednosti od 194 milijuna eura. Najviše stiže iz Srbije 106 milijuna eura, a onda iz BiH 44 milijuna eura. Kada se podvuče crta bilanca je u pozitivi od 304 milijuna eura, dok je cijela poljoprivreda u minusu u razmjeni od preko 869 milijuna eura.

 

 

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje