Tjedni komentar

Zeleno svjetlo za cijelu biljku industrijske konoplje, a kad će na red doći medicinski kanabis

Agrovijesti
Industrijska konoplja - brašno, zrno i ulje Fotografija: Thinkstock
U rujnu prošle godine tvrtka za istraživanje tržišta Euromonitor International predvidjela je da će do 2020. godine prodaja kanabisa na legalnom američkom tržištu doseći 16 milijardi dolara na godišnjoj razini, a smatraju da bi kroz 15 godina globalno tržište moglo doseći vrijednost od 200 milijardi dolara. Pa je pitanje zbog čega mi ne ubrzamo naše procedure za legalizaciju i ove proizvodnje i ugrabimo dio tržišnog kolača.

Nakon dugog niza godina konačno se i to dogodilo. Proizvođačima industrijske konoplje olakšan je uzgoj i sada mogu koristiti cijelu biljku u različite svrhe proizvodnje niza proizvoda, što se godinama ograničavalo iz nepoznatih i potpuno iracionalnih samo nama znanih hrvatskih razloga. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga stupio je na snagu 25. travnja čime je poljoprivrednicima pojednostavljen i olakšan uzgoj industrijske konoplje. Sada je moguće koristiti cijelu biljku u industrijske svrhe u građevinskoj, tekstilnoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, industriji papira, autoindustriji te u proizvodnji biogoriva, izvijestili su iz resornog ministarstva. Izmjenama Zakona uveden je pojam industrijska konoplja pod kojim se podrazumijeva podvrsta konoplje (Cannabis sativa L.) s ukupnim sadržajem THC-a 0,2 % i manjim, čije sorte se nalaze na Zajedničkoj sortnoj listi EU i nije uvrštena u Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga.

Industrijska konoplja

Uzgoj je tako pojednostavljen ukidanjem sustava prethodnog odobravanja uzgoja konoplje. Umjesto toga uspostavljena je Evidencija proizvođača industrijske konoplje koju vodi Ministarstvo poljoprivrede. Pravne i fizičke osobe koje uzgajaju konoplju dužne su se prije početka proizvodnje (sjetve) upisati u Evidenciju i u roku od 15 dana od dana nastanka promjene dostaviti Ministarstvu poljoprivrede promjene svih činjenica i podataka koji se vode u Evidenciji. Na traženje proizvođača krenulo se u izmjene Zakona kako bi im se omogućili da industrijsku konoplju, koja je visoko dohodovna kultura, uzgajaju i koriste na način kao što to rade svi europski poljoprivrednici. U Hrvatskoj je 80-tak proizvođača koji ju uzgajaju na oko 1000 hektara, a od nje se proizvodi cijeli niz proizvoda od prehrambenih do kozmetičkih, a u mnogim segmentima zamjenjuje skuplje i ekološki neprihvatljive sirovine.

Široka primjena u industriji i veliki profit

OPG Moro i Prva dalmatinska konoplja

Industrijska konoplja biljka je koja ima široki spektar primjene i može se koristi u prehrambene, poljoprivredne, medicinske, farmaceutske, kozmetičke, veterinarske, građevinske, tekstilne, energetske i znanstvenoistraživačke svrhe. Ograničenja koja su ranije postojala i koja su dopuštala da se konoplja smije koristiti samo u svrhu proizvodnje hrane i hrane za životinje, domaće poljoprivredne proizvođače stavljala su u neravnopravan položaj u odnosu na proizvođače u Europskoj uniji.

Zakonom je propisana kazna za pravne i fizičke osobe koje uzgajaju konoplju, a nisu prethodno upisane u Evidenciju te za pravne i fizičke osobe koje nisu dostavile promjene svih činjenica i podataka koje se vode u Evidenciji u propisanom roku. Kazne iznose 20.000 do 50.000 kuna za pravnu osobu i od 1.000 do 10.000 kuna za fizičku osobu.

Širom svijeta, a naročito u Americi, prerada i uzgajanje industrijske konoplje nekada je bio jedan od najunosnijih poslova u agraru. Konoplja je nazivana „usjev od milijardu dolara“, jer se u to vrijeme od jedne žetve mogao zaraditi ogroman prihod. Koliko je konoplja bila važna, svjedoče i tvrdnje pojedinih publicista da je i rat 1812. godine vođen zbog konoplje, jer je Napoleon želio presjeći izvoz konoplje iz Rusije u Englesku. Sve do 20. stoljeća, bila je najisplativija biljka na tržištu.

Konoplja se i u Jugoslaviji masovno uzgajala, pa je ovom biljkom nekada u bivšoj državi bilo prekriveno 50.000 hektara. Bivša Jugoslavija je bila jedna od vodećih proizvođača industrijske konoplje u Europi, a samo se u Vojvodini uzgajala na više od 40.000 hektara.

Širom Vojvodine tada je bilo na stotine kudeljara koje su je prerađivale, a danas ne postoji niti jedna. Od prije 15 godina konoplja se polako počinje vraćati na tržište Europe, a u posljednjih godinu dana i Amerike, u kojoj u ovom trenutku samo četiri države u SAD zabranjuju uzgoj industrijsku konoplju.

Uzgajanje industrijske konoplje ne zahtijeva upotrebu pesticida i herbicida, to je ekološka biljka - biljka budućnosti. Ne prska se, ne napadaju je insekti, tako da namirnice i bilo koji predmet koji se pravi od nje ne sadrži baš nikakve štetne tvari. Konoplja pored svega toga čisti zemljište od zagađenja. Zato su i u Černobilu posijali ogromne količine zemljišta pod konopljom jer čisti zemljište koje je bilo izloženo radioaktivnom zračenju. Isto tako, u okolici rudnika, gdje se skladišti ruda, čisti zemlju od teških metala.

Od stabljike se dobivaju vlakna, a od njih se prave tkanine, papir, blokovi za izgradnju kuća, obloge za izolaciju itd. Od sjemena se dobiva ulje, a od prerade ulja mnoštvo kozmetičkih proizvoda. Ulje industrijske konoplje djelotvorno je za autoimune bolesti. Jedna država u Americi koja je prije par godina dozvolila uzgajanje industrijske konoplje ostvarila je više stotina milijuna profita u proračun, a sjeme industrijske konoplje je izuzetno bogato proteinima i to visoko kvalitetnim proteinima koji u sebi sadrže sve esencijalne masne kiseline. Sjeme industrijske konoplje sadrži protein edestin koji je veoma lako probavljiv i omega masne kiseline tri i šest u idealnom odnosu i po tome je jedinstvena na svijetu.

A kad će na red doći medicinski kanabis

Marihuana

I dok se kod nas na dnevni red tek sad uspjela probiti upotreba cijele biljke za industrijsku konoplju, brojne zemlje već uveliko grabe profit od medicinskog kanabisa koji je postao hit u mnogim zemljama, od kojih predvodi Kanada. Kod nas su se pojavile naznake da bi i proizvodnja ove vrste konoplje, koja se koristi u medicinske svrhe, mogla biti legalizirana, ali na vrlo ograničen način i s brojnim preprekama.

A prihodi od prodaje kanabisa u Europi nadmašili su očekivanja financijskih stručnjaka, prenio je nedavno Bloomberg. Tržište za medicinski kanabis i ostale proizvode na bazi kanabisa usredotočeno je na SAD i Kanadu, no čini se da Europljani također pokazuju zanimanje za njegovu upotrebu. Prema podacima tvrtke Canaccord Genuity koja se bavi financijskim uslugama i investicijama, tržište proizvoda na bazi kanabidiola, ekstrakta kanabisa, u Europi se procjenjuje na vrijednost od najmanje 750 milijuna eura u 2018. godini, što za pet puta premašuje vrijednost koju je ista tvrtka procijenila u kolovozu.

Najveći promet ostvarile su Nizozemska, Njemačka i Danska. Kada je u pitanju medicinski kanabis, radi se o 60 posti većem utršku od predviđenog.

U Hrvatskoj je od 2015. godine medicinski kanabis također legalno dostupan, može ga se nabaviti u ljekarnama pod strogo kontroliranim uvjetima, i po paprenoj cijeni od 900 do 2500 kuna. Za sada nije poznato koliko je vrijedno tržište legalnog kanabisa u Hrvatskoj, ali zbog restriktivnih zakona o uzgoju i proizvodnji kanabisa svrstavamo se uz bok drugim tranzicijskim državama EU. Zbog nedostatka edukacije i tvrdokornih predrasuda mnogi neupućeni kanabidiol smatraju drogom, dok znanstvenici ističu kako navedeni ekstrakt nije psihoaktivna tvar. Sve više zemalja Unije razvija to očigledno vrijedno tržište putem promjena zakona ili veće tolerancije rekreativne upotrebe, primjerice u Češkoj i Portugalu kažnjavaju se samo kriminalne organizacije na crnom tržištu.

U rujnu prošle godine tvrtka za istraživanje tržišta Euromonitor International predvidjela je da će do 2020. godine prodaja kanabisa na legalnom američkom tržištu doseći 16 milijardi dolara na godišnjoj razini, a smatraju da bi kroz 15 godina globalno tržište moglo doseći vrijednost od 200 milijardi dolara. Pa je pitanje zbog čega mi ne ubrzamo naše procedure za legalizaciju i ove proizvodnje i ugrabimo dio tržišnog kolača.

Miroslav Kuskunović

  • Avatar
    dessoubrie 18. Svibanj 2019. u 01:37 Pozdrav, ja sam pojedinac koji nudi međunarodne kredite. Sa kapitalom koji će se koristiti za odobravanje kredita između pojedinaca u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju u rasponu od 3.000 do 2.500.000 eura za sve ozbiljne ljude koji su u stvarnim potrebama. Kamatna stopa je 3% godišnje. Kontaktirajte Mail: Dessoubriep@gmail.com Kontaktirajte nas: + 33 756 924 710
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje