Svjetski dan

Žene na selu moraju biti ekonomski snažnije

Agrovijesti
Žena u poljoprivredi Fotografija: Pixabay
U brojnim gradovima širom BiH sajmovima i okruglim stolovima obilježen Međunarodni dan seoskih žena, kako bi se unaprijedio njihov položaj

Jak socijalni status žene na selu znači i ekonomski napredak društvene zajednice, a napredovanjem žena na selu želimo postići društvene promjene u razvoju zajednice, rekli su iz Udruženja poslovnih žena povodom Međunarodnog dana žena na selu, donosi Oslobođenje. Bratunac, Doboj, Sarajevo i drugi gradovi širom BiH obilježili su Međunarodni dan žena na selu, a tim povodom organizirani su sajmovi i okrugli stolovi kako bi se potaknule aktivnosti na unapređenju položaja žene na selu.

Okrugli stolovi

- Društvena zajednica u Bosni i Hercegovini još na žene gleda tradicionalnim rodnim odnosima u braku i porodici. Ovakav odnos prema ženi najviše do izražaja dolazi na selu, jer potiskivanje iz javne u privatnu sferu života je jedini način kojim žene na selu mogu doprinijeti kako sebi, tako i svojoj obitelji, rekli su iz Udruženja poslovnih žena u Bosni i Hercegovini, koje je tim povodom organiziralo okrugli stol u Sarajevu o temi Rod i ruralni razvoj u BiH.

U Doboju je ovaj dan obilježen pod motom “Čula sam od svoje majke”, sa ciljem da se u mikroregiji napravi popis proizvođača i prerađivača mlijeka. - Želimo vidjeti čime se bave žene, kakve su njihove mogućnosti, kakva iskustva sa proizvodnjom, a sve to kako bismo došli do zaključka o njihovim kapacitetima na tržištu i potrebnim alatima da budu samostalni proizvođači, rekao je organizator ove manifestacije Džemil Vejzović, predsjednik Udruženja građana Primanatura. Vejzović je ocijenio da na području ovog grada postoji mali broj registriranih proizvođača usljed skupih troškova registracije i postizanja minimalnog nivoa standarda kvalitete i strukture sadržaja proizvoda. - Proizvođači su prisiljeni da prvo plasiraju proizvod na tržište, pa da zarađena sredstva ulože u unapređenje proizvodnje i registraciju, dodao je Vejzović.

Posjetitelji su se u Doboju mogli upoznati sa proizvodnjom i preradom mlijeka, degustacijom gotovih mliječnih proizvoda, kao i prerađevinama od povrća koje su pripremljene na tradicionalni način, te prerađevinama od voća, bilja i drugog šumskog bilja. Pored Sarajeva i Doboja, Bratunac je, također, bio domaćin okruglog stola o temi Položaj žena u ruralnim zajednicama. Pored klasičnog usvajanja znanja, zaintresiranima je pružena mogućnost direktnog upoznavanja sa proizvodima na Sajmu ženskih proizvoda.

Žena, pored obaveze da bude majka i supruga, ima svakodnevne aktivnosti kao što su kuhanje, čišćenje i briga za druge članove domaćinstva. To ograničava osobne potrebe žena i individualni razvoj u tradicionalno ruralnim sredinama, čineći da budu ekonomski neovisne od muškaraca. Žene se tako pretvaraju u “strojeve” koje trpe marginalizaciju, a mnoge od njih izlaze iz tih okvira i svojim rukama proizvode ono što znaju kako bi od toga stvorile izvor financiranja.

Jedna od takvih je Ifeta Mejremić, članica Udruženja žena Jadar iz Konjević-Polja. Kako kaže, to je povratničko udruženje koje ima 84 članice, koje su do sada ekonomski i edukativno osnažile 40 žena u tom području. - Od naših članica 60 posto su samohrane majke, pa tako možete vidjeti kako je živjeti samohranim majkama koje su imale muževe koji su vodili obitelji, a sada je to sve ostalo na ženi, kazala je Mejremić.

Žena u poljoprivredi

Prodaja

Kaže da ženama pomažu u svim segmentima, te da su njihove članice i korisnice usluga žene i djevojke, bez obzira na godine, vjersku i etničku pripadnost, kulturu i obrazovanje. - Mnoge od njih su nepismene, pa im pomažemo da završavaju potrebnu papirologiju. Također, želimo osigurati bolji život za sve, od žena, mladih i djece kroz razne edukacije, informiranje, a opet se zalažući za poštivanje ženskih i ljudskih prava u sektorima javnog i privatnog života, kao i poticanje aktivnije uloge žena i ženskih grupa u razvoju civilnog društva, ispričala je Mejremić.

Ove žene su u svojim vrtovima proizvele mnogo voća i povrća, od čega rade džemove te ostale prerađevine koje kasnije prodaju. - Naše žene imaju plastenike i bave se plasteničkom proizvodnjom. Tako su ove godine prodale povrće u sirovom obliku, ali su također dosta preradile za zimnicu. U ponudi imamo pekmez od domaćih i divljih jabuka, pekmez od šipka, ocat od divljih jabuka, odnosno nudimo zdravu hranu i ništa nije prskano, rekla je Mejremić.

Rekla je da im sajmovi pomažu da prodaju svoje proizvode, ali i da razmijene iskustva i upoznaju druge žene. - U Konjević-Polju imamo žene koje su napravile po 200 kg pekmeza od jabuke, moramo se boriti da pomognemo tim ženama da prodaju sve to kako bi mogle doći do novca, dodala je Mejremić.

Članice ovog udruženja se bave ručnim radovima, pletu čarape i pape koje također prodaju na mnogobrojnim sajmovima. - Moramo se snalaziti i živjeti od svoga rada, a najsretnija sam kada osnažim jednu ženu koja može zaraditi za svoj kućni budžet, koja može školovati svoju djecu jer mi smo sve jako vrijedne, rekla je Mejremić.

Žene ovog udruženja sudjeluju u mnogim projektima, a trenutno rade na projektu Mi smo mir, uz podršku Pro budućnost. - Cilj ovog projekta je suživot i pomirenje, gdje će 30 članova iz četiri općine educirati mladež kako bi mogli širiti znanja na našem prostoru kroz suživot i pomirenje, jer nema nama boljeg života nego u BiH, zaključila je Mejremić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje