Mato Božić, član Uprave Žito Osijek

Žito drži 10 posto površina u Hrvatskoj, a ove godine ćemo otkupit čak 150.000 tona uljarica

Agrovijesti
Pogoni tvrtke Žito d.o.o. Osijek Fotografija: Žito d.o.o.
Žito grupa je je integrator primarne poljoprivredne proizvodnje, prerađivačke industrije i stočarstva, a u ukupnoj hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji ima značajnu ulogu jer pod vlastitim i ugovorenim površinama ima preko 10 posto ukupnih obradivih poljoprivrednih površina u RH. Ukupna  površina koja se obrađuje iznosi preko 80.000 hektara, od čega je oko 22.000 hektara u vlasničkom i suvlasničkom odnosu, a ostale površine su u ugovorno partnerskom odnosu. Koliko će roba ove godine otkupiti i što su sijali otrkio nam je član Uprave Žita Mato Božić.

Koliko će ove godine Žito zasijati u proljetnoj sjetvi i što ćete sve zasijati?

Na 22.000 hektara koji su u vlasničkom i suvlasničkom odnosu Žita, bit će zasijane sljedeće kulture i količine pšenica – 4.500 ha, ječam 1.000 ha, uljana repica 2.500 ha, šećerna repa 3.000 ha, soja 2.100 ha, suncokret 2.500 ha, kukuruz merkantilni i silažni 3.800 ha, lucerna 950 ha, sjemenska proizvodnja različite kulture 500 ha i ostalo na 1.150 ha

Na ukupnim površinama, u vlasničkom, suvlasničkom i ugovorno-partnerskom odnosu, plan za 2017. godinu je cca 20.500 hektara suncokreta, 11.500 hektara soje, 12.000 hektara kukuruza, 8.200 hektara šećerne repe i 14.500 hektara ostalih kultura.

Koliko imate kooperanata i na koji način ugovarate proizvodnju? 

Marko Pipunić iz osječkog Žita dobitnik nagrade za poduzetnika godine
Žito grupa ima oko 2.500 kooperanata. Takvim ugovorno-partnerskim odnosom tvrtka  obuhvaća kooperante u dijelu ratarske proizvodnje, ali i u dijelu stočarske proizvodnje.

Kooperantima i poljoprivrednim gospodarstvima, koji nisu u sustavu zajedničke proizvodnje, osim repromaterijala za poljoprivrednu proizvodnju: sjemena, gnojiva i sredstava za zaštitu bilja, na raspolaganju je i usluga stručnog savjetovanja te otkup tržišnih viškova. Otkupljene žitarice i uljarice skladište se u silosnim kapacitetima Grupe, a odjel trgovanja ih plasira na hrvatsko i europsko tržište.

 Kooperacije su strateški pozicionirane u blizinu kooperanata i njihove zemlje, s ciljem smanjenja manipulativnih troškova, na sljedećim lokacijama: Kopanica, Drenovci, Gradište, Lipovac, Đakovo, Drenje, Piškorevci, Čađavica, Slatina, Šljivoševci, Koška, Ovčara, Dalj i Šodolovci.

Ukupna  površina koja se obrađujemo iznosi preko 80.000 hektara, od čega je oko 22.000 hektara u vlasničkom i suvlasničkom odnosu, a ostale površine su u ugovorno partnerskom odnosu. Na njima se uzgaja pšenica, ječam, uljana repica, soja, kukuruz, šećerna repa i ostale kulture, što konačno obuhvaća preko milijun tona različitih ratarskih proizvoda.

Kakva je situacija sa jesenskom sjetvom, koliko ste zasijali i kakav urod očekujete? 

Jesenju sjetvu završili smo u planiranim površinskim okvirima. Očekujemo jednu normalnu prosječnu godinu, unatoč izuzetno niskim temperaturama koje su bile ove zime. Usjevi su u dobrom stanju i smatramo da će, ukoliko uvijeti i dalje budu dobri, urod biti zadovoljavajući i to na razini višegodišnjih prosjeka. 

Što su glavni problemi hrvatske ratarske proizvodnje - niska ulaganja, loše financiranje, loši prinosi? 

U prosjeku su sigurno problem niska ulaganja, prevelika investiranost u mehanizaciju, usitnjenost posjeda te problemi s državnim poljoprivrednim zemljištem.

Kako komentirate da smo zasijali najmanje pšenice u zadnji 26 godina? Poljoprivrednici se okreću uljaricama? 

U odnosu na prethodnu godinu, u 2016. u RH pšenicom je zasijano 30 posto manje površina. Procjena je da je pšenicom zasijano 98.000 hektara. Jedan od razloga su i nepovoljni vremenski uvjeti za sjetvu koji su vladali jesenas, ali razloga ima i u relativno niskoj cijeni i kvaliteti pšenice roda 2015.

Zbog profitabilnosti i dodane vrijednosti, uljarice i industrijsko bilje uvijek su bile interesantnije kulture. Tu možemo istaknuti i faktor sigurnosti otkupa koji Žito grupa pruža. Naime, posebno je zanimljiva uloga uljare u Čepinu kao otkupljivača, u kojoj mnogi poljoprivredni proizvođači prepoznaju kvalitetnog partnera i otkup po korektnim tržišnim uvjetima. 

Koliko očekujete uljarica i hoćete li sve otkupiti?

Tvornica ulja Čepin
Prema procjenama uljanom repicom zasijano je oko 44.000 hektara i očekuje se prosječni prinos na nivou RH od 3 tone po hektaru. Godišnja proizvodnja uljane repice iznosi 130.000 t, a procjene ostalih kultura su: suncokret na 38.000 he, cca 115.000 t, soje na 80.000, cca 240.000 t.

Naš plan za otkup uljarica u 2017. je oko 150 000 tona.

Najveći dio količina podmirujemo vlastitom proizvodnjom, direktnim ugovaranjem i putem organizirane proizvodnje  s našim partnerima.

Nedavno ste imali sastanak sa kooperantima koji proizvode uljarice, jesu li već poznate okvirne otkupne cijene i kakvo je stanje na globalnom tržištu?

Naša višegodišnja praksa i osnova za određivanje cijena prilikom otkupa svih uljarica je cijena uljarica u okruženju. Isti model formiranja cijene će biti primijenjen i ove godine. Trenutno su cijene uljarica na nivou godišnjeg prosjeka i nema ekstremnih odstupanja. 


Na koji ste način uključeni u regionalni projekt Dunav Soja?

U projektu otkupa NON-GMO soje aktivno sudjelujemo od 2014 godine. Otkup vršimo u mjestima diljem Slavonije: Đakovo, Valpovo, Čađavica, Slatina, Koška, Šljivoševci i Kopanica. Godišnje otkupimo cca 5.000 tona i najveći dio izvozimo u Austriju i Švicarsku. Soje se u RH proizvodi relativno malo, ali količine iz godine u godinu količine rastu. Procjenjuje se da će ovogodišnja žetva biti rekordna, s oko 200.000 tona uroda.

Koji je značaj Žito grupe za poljoprivredu Hrvatske i Slavonije?

Novi brend DOBRO tvrtke Žito
Žito je integrator primarne poljoprivredne proizvodnje, prerađivačke industrije i stočarstva, a u ukupnoj hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji ima značajnu ulogu jer pod vlastitim i ugovorenim površinama ima preko 10 posto ukupnih obradivih poljoprivrednih površina u RH. Žito nije samo primarno proizvođač nego i prerađivač. Važna uloga prerađivača - tvornica ulja Čepin, tvornica šećera Osijek, pšenični i kukuruzni mlinovi, tvornica stočne hrane, nova postrojenja mesne industrije–  stvorena je dodana vrijednost svim primarnim sirovinama. Naša prerađivačka industrija sa sobom veže velik broj hektara, što rezultira većim ukupnim prinos po hektaru. Ratarska proizvodnja  je osnova za prerađivačku i stočarsku proizvodnju. Žito je i nositelj implementacije modernih tehnologija kako u poljoprivredi tako i u prerađivačkoj industriji. To se posebno odnosi na korištenje alata precizne poljoprivrede, uporabe dronova, GPS navigacija, autopilota u upravljanju strojevima u primarnoj proizvodnji.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje