Festival Graševine

Zlato kutjevačkih vinara

Agrovijesti
Vlado Krauthaker, Martina Krauthaker Grgić i umjetnici koji su oslikali bačve Fotografija: Marko Kadija
Na predavanju profesora Edija Maletića s Agronomskog fakulteta predstavljeni su rezultati projekta kloniranja graševine, točnije četiri klona graševine.

12. Festival graševine održan ovog vikenda u Kutjevu okupio je vinare, stručnjake, predstavnike resornog ministarstva i ljubitelje vina,  a ovogodišnje ocjenjivanje vina obuhvatilo je čak 113 uzoraka. Na predavanju profesora Edija Maletića s Agronomskog fakulteta predstavljeni su rezultati projekta, točnije četiri klona graševine. Kako tvrdi Maletić, projekt je u završnoj fazi te je od deset najboljih klonskih kandidata prošle godine pet posađeno. Kaže kako je interes vinara za suradnju velik te vjeruje kako će klonovi iduće godine biti priznati. ˝U 2018.godini očekujemo priznanje, a u cilju nam je certificiranje graševine i sadnja tog materijala. Matični nasadi su na Agronomskom fakultetu u Jazbini, a dolaze s dva najbolja položaja u Kutjevu Stražemana i Hrnjevca˝, pojasnio je Maletić.

Proglašeni su i pobjednici ovogodišnjeg ocjenjivanja koje je održano 18.svibnja – točnije dodijeljena su velika zlata, 43 zlata, 57 srebra, 6 bronci i jedno priznanje. ˝Najbolja vina od naše najbolje i gospodarski najvažnije sorte˝, istaknuo je Maletić.

Ovogodišnji rekorder je Vinarija Galić s čak osam osvojenih zlatnih medalja. Šampionska odličja dobila je Krauthaker Graševina Podgorje u kategoriji suhih vina, Vrhunska graševina Vinkomir Kutjeva d.d. te njihova Ledena berba Graševine iz 2015.u kategoriji predikata. Uslijedio je obilazak kutjevačkih vinarija i kušanje nagrađivanih vina.

Vinarija Sontacchi

Vinarija Sontacchi mala je kutjevačka obiteljska vinarija koja proizvodi 10 000 litara vina godišnje. Vinsku tradiciju današnja generacija Sontacchija naslijedila je od pradjeda koji je radio kod obitelji Turković, točnije današnjoj vinariji Kutjevo d.d.  Njihova vina poslužuju se u restoranima diljem lijepe naše, od Zagreba, Splita do Dubrovnika, a vina prodaju i na kućnom pragu. Uz boutique vinariju imaju i mali obiteljski hotel, a u planu je izgradnja saune, jacuzzija i muzej. Njihovi gosti dolaze iz EU zemalja, najčešće to su Austrijanci.

Krunoslav Sontacchi
Stari podrum i renovirani podrum u kojem do 12 mjeseci odležavaju crna vina pinot i cabernet franc koji je dio njihove ekološke proizvodnje. ˝Kutjevo ima raspon i potencijal za crne sorte. Potražnja za našim vinima veća je od naše proizvodnje˝, pohvalio se Krunoslav Sontacchi.

Kutjevo d.d.

Kutjevo d.d. radi na oblaganju tankova inoksom, kako kažu to će im omogućiti termoizolaciju i optimalan nivo temperature za 400.000 litara vina. Do sada su zahvaljujući Vinskoj omotnici obložili 13 cisterni, a u stari podrum iz vremena obitelji Turković dolaze nove bačve i obnavljaju se instalacije.

Kutjevo d.d.
U podrumu u kojem se od 1232. godine još od vremena Cistercita, bez prestanka pije vino stoji šest bačava koje predstavljaju periode povijesti vinarije i njene vlasnike te je u izradi i nova bačva za period trenutnog vlasnika Envera Moralića. Malo dalje niz hodnik, u arhivi imaju vina i iz 1947.godine, a najskuplje košta oko 28.000 kuna.

Iz Vinske omotnice osigurali su sredstva i za nove nasade, ove godine posadili su i 42 nova hektara vinograda, a planu je i još 40 jer kroz tri godine moraju doći do brojke od 100 hektara.  Na šest vinogradarskih položaja uzgajaju bijele sorte koje čine čak 85% vinograda ( od čega je 90% graševina) i 15% crnih sorti.

Vinarija Tandara

Zorica Tandara uzgojem vina bavi se od 2003.godine. Glavninu njene proizvodnje čini graševina, a kako bi se prilagodila tržištu koje voli slatka vina ima i rajnski rizling te od crnih sorti cabernet sauvignon. Kako kaže Tandara, orijentirala se na butelje, male butelje i rinfuzu, a godišnje proizvede 50.000 litara te će morati povećati proizvodnju jer se njena vina traže i po restoranima na moru. ˝Sama sam ovu vinariju podigla na noge. Jedna moja kći magistrirala je vinarstvo, a druga hotelijerstvo i menadžment tako da vinarija ima budućnost˝, poručuje Tandara.

Zorica Tandara

Vinarija Galić

Na ulasku u vinariju Galić, nova je oprema i jedva se prolazi do podruma. Naime, u tijeku je preseljenje u novu vinariju na oko 3000 kvadrata prostora. Iz Vinske omotnice osigurao je sredstva za bačve i opremu, i 35 posto ulaganja za novi podrum. Kako kaže Andrej Markulin, predsjednik uprave Galić vinarije, EU fondove koriste jer se povrat kreće od 40-50%.

Josip Galić u vinski je biznis uplovio 2008.godine i tada je proizveo 30.000 boca da bi do 2016.godine došao do brojke od 200.000. Vinograde su mu imali i djed i otac stoga ne čudi što je nastavio tradiciju. Startao je sa sedam hektara dok ih danas obrađuje 30 plus kooperanti od kojih nabavlja grožđe.

Josip Galić
Među nasadima je i 20.000 klonova graševine jer je vinarija partner na projektu već spomenutog projekta Agronomskog fakulteta, a za među ovogodišnjim zlatnim medaljama koje je osvojio je i ona za vino od klonova. ˝Do sada sam u vinariju uložio devet milijuna eura, a u planu mi je doći do 333.000 boca kroz tri godine˝, pohvalio se Josip Galić.

Vinarija Adžić

Vinarija Adžić se od 1994.godine bavi proizvodnjom vina, a poznati su i priznati po graševini. Obrađuju deset hektara, a grožđe otkupljuju i od kooperanata. Uz graševinu imaju i sivi pinot, zweigelt, a graševinu s položaja Hrnjevac čuvaju za predikatna vina. Godišnje proizvedu oko 100.000 butelja.

Željko Adžić
˝Moj tata je enolog i njegova filozofija je bikla da radimo vina postupno i kako treba, počevši s 1000 litara pa se širiti. Tako smo i krenuli. Naša vina su rađena prirodnim kvascima stoga imaju veći ostatak sladora. Oni koji vole suha vina su naša publika. Vinograd je  tvornica, mnogi ulete u taj svijet, a da ni ne znaju u što ulažu˝, poručuje Željko Adžić.

Vinarija Perak

85 posto proizvodnje Vinarije Perak čini graševina, a uz nju imaju i chardonnay, sauvignon, muškat žuti i traminac, merlot, cabernet sauvignon i zweigelt. Nakon što je Ivica Perak u Kutjevu d.d  više od 20 godina radio kao enolog, krenuo je u vlastiti biznis, kako kaže za njega je to relaksacija.

Ivica Parak
Proizvodi između 8 i 9 000 litara godišnje, a radi i kupaže i predikatna vina. Kako tvrdi, potražnja je veća od njegove proizvodnje, stoga još nema izvozne planove. Iz Vinske omotnice dobio je sredstva za građevinske radove na podrumu.

Vinarija Krauthaker

Vlado Krauthaker u privatni biznis krenuo je 1992.godine, i glavna sorta graševina čini 65 posto njegovih vinograda. Izvoz im čini 20-25%, izvoze od Kanade, SAD-a do Brazila i Singapura te po zemljama EU, a Krauthakerova vina došla su i do restorana s Michelinovom zvjezdicom.

Vlado Karauthaker
Sredstva iz Vinske omotnice uložili su u marketing i opremu te su se prijavili na još natječaja. Imaju tri podruma na 2000 kvadrata.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje