Značajan utjecaj oporezivanja na buduću prodaju čokolade

Agrovijesti
Čokolada Fotografija: Thinkstock
Na primjer, Meksiko je uveo porez na visoko kaloričnu hranu i pića s dodanim šećerima u 2014. godini. To je značilo povećanje od 1 meksičkog pesosa po litri za zaslađena pića i 8 posto poreza na hranu kao što su grickalice, sladoledi, čokolade i bomboni

„O posljedicama ovakvih poreza i dalje se raspravlja, ali u slučaju Meksika pokazuje se utjecaj na prodaju u kratkoročnom razdoblju, s padom veličine rasta od tri posto u godini u kojoj je uveden porez“, kaže Jack Skelly, prehrambeni analitičar Euromonitora. U svojem izvjšeću „Zapakirana hrana: kvartalno izvješće Q3 2016“ Skelly predlaže da bi porez trebao zadržati rast prodaje u zemljama gdje je konzumacija vezana uz BDP, kao što je Indija.

Popis 13 zemalja koje razmatraju o uvođenju poreza, kao štosu Francuska, UK i Indija, drže 18 posto ukupne količine prodaje čokolade diljem svijeta. Porez koji je uveo Meksiko uveden je kako bi se smanjio rast pretilosti u zemlji, a koji je drugi najviši u populaciji odraslih osoba u zemljama OECD-a, a 34 posto meksičke djece ima prekomjernu težinu ili je pretilo.

Podaci WHO-a za 2015. također pokazuju da 50 posto odraslih osoba ima prekomjernu težinu ili je pretilo u 46 zemalja diljem Europe. Francuska, Danska, Finska i Mađarska su drugi primjeri zemalja koje su uvele poreze na visoki šećer i visoko kalorične proizvode kao što su zaslađena bezalkoholna pića, slatkiši, čokolade, sladoledi, gume za žvakanje i energetska pića.

Na primjer, u listopadu 2011. Danska je postala prva zemlja na svijetu koja je uvela porez na masti – porez od 2,15 eura po kilogramu zasićenih masti, uključujući svu hranu koja sadrži zasićene masti (jaja, meso, mliječni proizvodi, jestiva ulja i masti, margarin i namazi).  Finska ima dugu povijest oporezivanja prehrambenih proizvoda, s porezom na slatkiše i bezalkoholna pića od 1926. do 1999. U 2000. godini izostavljeni su slatkiši, a ostavljen je porez na bezalkoholna pića. U Mađarskoj, u 2011. godini. Motivirana činjenicom konzumacije visokih količina soli (najviše po osobi na svijetu), da je oko dvije trećine odrasle populacije pretilo , te zbog velike konzumacije prehrambenih proizvoda s visokim razinama masti, soli i šećera, Vlada je uvela porez na proizvode javnog zdravlja na proizvode gdje postoji zdravija alternativa.

Jesti slatko

Prema Javieru Gonzalezu, istraživaču iz Kanade, porezi su postigli svoj cilj, a konzumacija visoko kalorične hrane se smanjila. „Prema nacionalnim statističkim podacima prikupljenim u kolovozu 2014., 52 posto Meksikanaca priznaje da je smanjilo svoj unos karbonata, do je konzumacija vode povećana“, kaže on. „Također, konzumacija visoko kalorične hrane se smanjila. Drugdje, porezi također dobro rade: u Mađarskoj, prema studiji od stran WHO-a, 30 posto potrošača je promijenilo svoje konzumacijske navike, oko 80 posto od njih promijenilo je svoje stavove radi promjene cijene, te zbog podsjetnika na povećanu svijet i druge faktore. U Francuskoj konzumacija regularnih i nisko kaloričnih cola ograničio se na 3 posto godišnje u prve dvije godine nakon uvođenja poreza.“

Gonzales kaže da u zemljama kao što su SAD, UK i Australija, mnogi pozivaju da se uvede porez na ovakvu hrane, na isti način kao i na duhanske proizvode. Smatra se da bi pad u stopama pretilosti i dijabetesa bio koristan za državne blagajne, jer je trenutni trošak liječenja ovih bolesti u javnom zdravstvu visok. „U stvarnosti, konzumacija bezalkoholnih pića već pada na nekim tržištima kao što je SAD, zbog preferencija potrošača za prirodnijih i zdravijim pićima Neke tvrtke su već prionule poslu i počele su se mijenjati u segmente koji nude više rasta, kao što je Coca-Cola krenula na mliječno tržište sa svojom akvizicijom Fairlife“, kaže on. „Iako proizvođači rade na inovacijama nisko kaloričnih proizvoda i zdravijih zaslađivača godinama, moraju ustrajati na smanjenju količine dodatnih šećera i kalorija u svojim proizvodima. Također, moraju mijenjati svoj portfelj ulazeći u ostale segmente proizvoda ako žele opstati na tržištu kada se uvedu ovakvi porezi.“

Prema WHO-u najosnovniji teoretski modeli opskrbe i potražnje utvrđuju da u pojednostavljenom savršenom konkurentnom svijetu sa standardnim proizvodima, povećanje cijene će rezultirati u padu količine prodanih proizvoda, i obratno.

„Česta konzumacija proizvoda s visokim udjelom energije, zasićenih masti, trans masnih kiselina, šećera ili soli povezan je s povećanim rizikom od prekomjerne težine, pretilošću i nekim  nezaraznim bolestima. Povećana bolesti i invalidnost povezana s prekomjernom potrošnjom ovakvih proizvoda će najvjerojatnije rezultirati u povećanim troškovima za zdravstvenu i socijalnu brigu u dodatku izbuljene ekonomske produktivnosti“, stoji u izvješću.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje