U Srbiji

Značajno manje površine pod pšenicom

Agrovijesti
Pšenica Fotografija: Pixabay
Iako će bilanca jesenske sjetve u Vojvodini biti poznata krajem godine, kada se prikupe podaci iz svih katastarskih općina, gotovo se sa sigurnošću može reći da je pšenicom zasijano manje površina.

Na to su, tvrde stručnjaci, najviše utjecali nepovoljni vremenski uvijeti, odnosno veliki broj kišnih dana, što je usporilo sjetvene radove, ali i odluka poljoprivrednika da se okrenu drugim poljoprivrednim kulturama, piše Danas. Ni vrlo dobri urodi žitarica, zabilježen ovog ljeta, nisu dodatno motivirali proizvođače da ponovo zasiju pšenicu. Naprotiv, obeshrabreni niskim otkupnim cijenama, poljoprivrednici su odlučili smanjiti površine pod pšenicom. U Poljoprivrednoj stručnoj službi u Zrenjaninu procjenjuju da je do sada zasijano tek 50 posto, od planiranih oko 50.000 hektara, koliko se površina na području Srednjeg Banata, već godinama unazad, sije pšenicom.

– Ako situaciju usporedimo sa prethodne dvije sezone, onda možemo reći da je ranije, u ovo doba, bilo zasijano čak 80 posto površina, a sada samo polovina. Brojni su razlozi za takvo stanje, ali odlučujući faktor su vremenske prilike koje su znatno produžile sjetvene radove. Treba također reći da su neki od od poljoprivrednika, koji su na vrijeme odlučili što će sijati, ispoštovali plan sjetve. U nekim slučajevima problem predstavlja i to što kukuruz još nije skinut sa svih njiva. Prema našim procjenama ostalo je još pet do 10 posto njiva pod kukuruzom – komentira za Danas Zorica Rajačić, savjetodavka u Poljoprivrednoj stručnoj službi u Zrenjaninu.

Prema njezinim riječima, optimalni rok za sjetvu pšenice istekao je u listopadu, a ovi poslovi tokom studenog su zahtjevali povećanje sjetvene norme u odnosu na optimalnu količinu sjemena. Ipak, Banaćani su nastavili sa sjetvenim radovima i u studenom. – Već nekoliko godina unazad, vremenske prilike ne idu na ruku poljoprivrednicima. Mnogo je vlage koja otežava radove i pripremu zemljišta. Ako govorimo o kasnijim sjetvenim radovima, onda se može primjetiti grudasto zemljište što ukazuje na činjenicu da ratari nisu dobro pripremili oranice, pa se ne trebaju iznenaditi ako pšenica nije ravnomjerno niknula. Na parcelama gdje je sve napravljeno u rokovima, pšenica je u fazi bokorenja, sa dva do tri lista i dobro napreduje – objašnjava Rajačić.

Stručnjaci za poljoprivredu poručuju da je za kvalitetne prinose i eventualne rekordne rezultate vrlo važno da se poštuju sjetveni rokovi, ali i da se zemljište dobro obradi i pripremi za sjetvu. Ništa manje važna nije ni pravilna primjena mineralnih gnojiva. U tom slučaju, pod uvjetom da vremenske prilike pogoduju poljoprivredi, ni dobar urod neće izostati.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje