PRVA JAVNA RASPRAVA

Europski zeleni plan u okviru Zajedničke poljoprivredne politike

EU fondovi
Fotografija:
Hrvatska ima čist okoliš bez GMO proizvoda i diversificirana gospodarstva, ali borimo se s rastućim uvozom, niskim cijenama, nedostatkom radne snage te iseljavanjem iz ruralnih područja, upozorio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović na prvoj javnoj raspravi o Europskom zelenom planu i strategiji 'Od polja do stola'

Hrvatska poljoprivredna komora je u suradnji s predstavništvom Europske komisije u RH i Ministarstvom poljoprivrede organizirala prvu javnu raspravu s ciljem razmjene informacija vezano za nove dokumente koji su raspravi.

U izradi je Europski zeleni plan, u okviru njega tri strategije - 'Od polja do stola', bioraznolikost i šume. U isto vrijeme, u izradi je i nova Zajednička poljoprivredna politika Europske unije nakon 2020. 

Ova javna rasprava jedna je u nizu koje HPK planira organizirati kako bi poljoprivrednici mogli budno pratiti i davati svoje komentare na dokumente koji ih se izravno tiču, uvodno je kazao predsjednik HPK Mladen Jakopović. 

Ukratko je iznio situaciju u Republici Hrvatskoj te naglasio kako RH ima minimalan doprinos u tome što je EU najveći izvoznik, te da se treba sagledati nacionalni nivo ukoliko se želi osigurati održivi razvoj.

Naglasio je da možemo sa sigurnošću reći kako je čist okoliš (više od 50% Natura područja), to što smo GMO free zemlja i što imamo diversificirana gospodarstva naša velika prednost. Međutim, borimo se s rastućim uvozom, niskim cijenama, nedostatkom radne snage te iseljavanjem iz ruralnih područja.

Pretjeran jeftin uvoz, slaba potrošačka snaga, stavljanje poljoprivrede u negativan kontekst doveli su nas do pada proizvodnje u gotovo svim sektorima. 

Kazao je kako je gotovo na svim zajedničkim sastancima Komora isticala kako strategija „Od polja do stola“ mora uzeti u obzir sva tri stupa održivosti - ekonomski, socijalni i ekološki. To je jedini način da se prepozna doprinos poljoprivrede i ruralnih područja u proizvodnji hrane i hrane za životinje, kao i biogoriva, tekstila i pošumljavanja. 

Ako će poljoprivrednici dodatno dati doprinos ovom ambicioznom planu, moraju imati odgovarajuću financijsku potporu, dok trgovinski ugovori ne bi smjeli dozvoliti uvoz roba ispod zadanih zelenih EU standarda, naglasio je Jakopović. Dodao je kako Europski zeleni sporazum ne bi smio usporiti proces izrade novog ZPP-a, kao i to da je potrebna veća komunikacija o izradi strategija i planova, dovoljno vremena za dijalog, prijevod dokumenata na nacionalne jezike kako bi poljoprivrednici imali transparentan pristup informacijama. 

Bruno Chauvin, načelnik odjela u glavnoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije predstavio je proces te je pojasnio kako će „Zeleni plan za Europu utjecati na sve naše politike i zato je sada pravo vrijeme da se svi dionici uključe u raspravu. "S europskim građanima želimo sklopiti pakt o našem budućem pristupu poljoprivredi, istovremeno želimo osigurati da buduća strategija „Od polja do stola” nudi nove mogućnosti i podršku poljoprivrednicima u ovom procesu", rekao je. Naglasio je i da će prioritet u sljedećim mjesecima biti postizanje napretka u reformi Zajedničke poljoprivredne politike.

Načelnica sektora za EU poslove i međunarodnu suradnju Ministarstva poljoprivrede Anita Sever-Koren prezentirala je Okvirna  stajališta RH o Strategiji 'Od polja do stola'.

Naglasila je kako Hrvatska ima okvirno stajalište, no još uvijek je dosta nepoznanica zbog čega je potrebno da nacrt Strategije 'Od Polja do stola' bude objavljen. Hrvatska smatra kako su pred poljoprivrednicima veliki izazovi, ali i puno novih prepreka, dok prijedlog financijske omotnice ne prati nove ambiciozne zahtjeve.    
 
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, Ruža Tomašić smatra da bi strategija trebala imati kao primaran cilj održavanje konkurente poljoprivredne proizvodnje koja uz veće navedene ciljeve održivog razvoja mora voditi računa o zaštiti razine prihoda i dohodka naših poljoprivrednika i ribara. Podupire pozive koji idu u smjeru značajnog smanjenja uporabe kemijskih pesticida, gnojiva i antibiotika, ali ne nerealno, ambiciozno i na uštrb egzistencije ljudi koji rade u sektoru poljoprivrede.             

Održiva rješenja  potrebno je snažnije javno komunicirati i osigurati jaču horizontalnu i vertikalnu komunikaciju  nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj, istaknuo je zastupnik u Hrvatskom saboru Slaven Dobrović. Potencijal obrađene komunalne otpadne vode u navodnjavanju, komunalnog mulja kao medija za podizanje kultura kratkih ophodnji, ali i korištenje komposta iz komunalnog biorazgradivog otpada neki su od primjera u kojima je potrebna međusektorska suradnja.

Brojni sudionici javne rasprave iz poljoprivrednog i znanstvenog sektora postavljali su pitanja. Najviše ih je zanimalo na koji način postići samodostatnost s obzirom na ambiciozne zelene ciljeve, ali i različite potrebe država članica, na koji način aktivno staviti zemljište u funkciju koje nije pregovarano u pretpristupnom razdoblju. Dali su i neke konstruktivne prijedloge, poput trgovanja CO2 u stočarskom sektoru te nagrađivanja proizvođača kako bi se osigurala proizvodnja i tržišna konkurentnost. Rasprava je ukazala na brojne potencijale koji postoje u Republici Hrvatskoj te potrebu za daljnjim raspravama i pronalascima rješenja.