Ograničenja i mogućnosti u izvozu hrvatskih vina

EU fondovi
Fotografija: canva

Hrvatska vina spadaju u neke od naših najprepoznatljivijih proizvoda na stranim tržištima. Međutim, njihov položaj može biti puno bolji, ali to onemogućavaju različite prepreke.

Koje su poteškoće u procesu izvoza vina na domaće i strano tržište, ali i potencijali, saznajte u nastavku.

Koje su poteškoće i mogućnosti u izvozu hrvatskih vina?

Glavna ograničenja razvoja sektora vina su slaba kupovna moć domaćeg stanovništva i visoka kreditna zaduženost financijskih vinara uzrokovana ne samo troškovima investiranja, već i sporim obrtajem sredstava.

Visoke cijene hrvatskih vina

Cjenovna nepristupačnost domaćih vina se očituje u veoma skromnoj godišnjoj potrošnji - 22 litre po glavi stanovnika – dvostruko manje nego u Francuskoj, Portugalu i Španjolskoj. Još jednu poteškoću predstavlja zbunjenost potrošača kod odabira domaćih vina u nespecijaliziranim trgovinama. Naime, unatoč opsežnoj ponudi domaćih vina na policama trgovina, velika skupina njih pripada ograničenom broju sorti vezanih za samo jedno vinogorje.

Dostizanjem tehnoloških standarda i ujednačavanjem načina označavanja vina, dogodio se dodatni problem. Naime, neupućenom kupcu nije jasno zašto npr. za bocu vrhunskog plavca sa vinogorja srednje i južne Dalmacije izdvojiti 120 kn, ako vino iste kategorije i oznake može platiti 30 kn.

S druge strane, ukidanjem carina za najznačajnije proizvođače vina u EU, velike uvoznike i specijalizirane distributere otvorena je mogućnost zasićenja domaćeg tržišta (jeftinim) uvoznim vinima.

Prednost – autohtone sorte vina

Unatoč ograničenom  uspjehu  pri zauzimanju pozicije na globalnom tržištu i trendu sveopće standardizacije primjene enoloških tehnika, glavnu konkurentsku prednost domaćih vinara čini 120 autohtonih sorta vinove loze i višestoljetna tradicija vinarstva. 

Međutim, za razliku od razvikanih europskih vinskih zemalja, veliku poteškoću predstavlja visok udio sive zone na tržištu vina i značajne potrošnje vina „u domaćinstvu“ te se procjenjuje da samo trećina proizvedenog vina završi na tržištu.

Bez obzira na regionalnu pripadnost, sortiment i vinogorje ostat će univerzalni marketinški alati za prezentaciju buteljiranih vina u nacionalnim okvirima. Ta su obilježja ujedno i glavni izvor tržišne segmentacije regija i među njima u pravilu nema preklapanja.

Razvijanjem specijalizirane turističke ponude poput vinotočja, kleti i kušaonica, u svim regijama stavljen je veliki naglasak na upoznavanje stranih turista s našom bogatom ponudom vina. To provjereno predstavlja najučinkovitiji način konverzije jednokratnog posjetitelja u potencijalno cjeloživotnog ljubitelja vina pojedinog vinara, a ponekad otvara potencijal za plasman vina u zemlji posjetitelja. 

Gdje izvoziti vino?

Ciljano tržište za izvoz vina uvelike je predodređeno profilom turista koji posjećuju tu regiju, što donekle predodređuju dvije jadranske vinske regije (Dalmacija te Istra i Kvarner) za uspjeh, s obzirom da turistički posjeti Jadranu čine 90 % svih turističkih dolazaka u RH.

Alternativnu opciju za udruženja vinara predstavljaju manje zasićena tržišta s velikim potencijalom za plasman vina, poput Kine i skandinavskih zemalja.

S obzirom na višestruko više cijene naših izvoznih vina (95% vina u cjenovnom je rangu iznad 10 EUR), kao i na njihove ograničene količine (0,58 % izvoza u EU) ona se van RH distribuiraju u specijaliziranim trgovinama ili restoranima s izdašnim vinskim kartama. U procesu plasiranja vina na strano tržište sudjeluju vinar, izvoznik, špediteri posrednici (agenti), domaća i inozemna banka.
Stoga su sve aktivnosti promocije uvelike ovisne o stvaranju dobrih, bilo direktnih ili nedirektnih odnosa vinara s distributerima, odnosno voditeljima restorana.

U oba slučaja, potrebno je ostvariti i razvijati dugoročan odnos te pratiti trendove potrošnje vina u okruženju gdje vino namjeravamo plasirati.

Nacionalni program pomoći vinskom sektoru

Uz pomoć Nacionalnog programa pomoći vinskom sektoru, većinski financiranog iz EU fonda, hrvatskim vinarima na raspolaganju je preko 80 milijuna kuna na godišnjoj razini.

Potpore se mogu ostvariti za cijeli niz aktivnosti, od ulaganja u poboljšanje vinogradarskih tehnika do ulaganja u vinarije i marketing vina unutar i izvan RH. Visina potpore je do 1.500.000 eura uz intenzitet potpore do 70 %. Rok za podnošenje prijave je 30. travnja 2021. godine.

Ako ste zainteresirani za prijavu na natječaj možete se besplatno konzultirati sa stručnjakom za EU fondove pozivom na broj 0913529070 ili putem e-maila na adresu info@projektkrs.com.