PODACI ZA 2019.

Osječko-baranjska županija povukla najviše sredstava za ruralni razvoj

EU fondovi
Fotografija:
Prema podacima za 2019. godinu koje je objavilo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Osječko-baranjska županija predvodi po iznosu ugovorenih bespovratnih sredstava unutar programa ruralnog razvoja, a Zadarska županija po iznosima ugovorenih bespovratnih sredstava unutar programa za pomorstvo i ribarstvo

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije objavilo je izvještaj o iskorištenosti EU fondova u posljednje tri godine po županijama. Prema analizi koju je proveo portal Župan.hr, unutar programa ruralnog razvoja po iznosima ugovorenih bespovratnih sredstava u 2019. godine predvodi Osječko-baranjska županija s oko 500,4 milijuna kuna ugovorenih sredstava i udjelom od 13,64 % u ukupno ugovorenim sredstvima u 2019. godini.

Slijedi je Grad Zagreb s oko 363,8 milijuna, Sisačko-moslavačka županija sa 225,8 milijuna kuna, Splitsko-dalmatinska županija s ugovorenih oko 203 milijuna kuna, Brodsko-posavska županija sa 198,1 milijun i Virovitičko-podravska županija s ugovorenih 196,5 milijuna kuna.  

U 2018. godini iznos ugovorenih bespovratnih sredstava u Gradu Zagrebu bio je najveći - 848,5 milijuna kuna, slijedila je Osječko-baranjska s ugovorenih 448,5 milijuna kuna te Koprivničko-križevačka županija s ugovorenih 294,9 milijuna kuna. 

U 2017. godini Osječko-baranjska županija imala je najviši iznos ugovorenih bespovratnih sredstava s udjelom od 14,83 % i ugovorenim sredstvima u iznosu od gotovo 790,8 milijuna pa Sisačko-moslavačka županija, koja je ostvarila iznos od 437,1 milijuna te Vukovarsko-srijemska županija  s ugovorenih oko 419,6 milijuna kuna. 

Ukupno su kroz tri godine najviše ugovorile kroz program ruralnog razvoja Osječko-baranjska županija, Grad Zagreb, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska i Bjelovarsko-bilogorska županija.

Najviši iznos ugovorenih bespovratnih sredstava bio je u 2017. godini kada su sve županije ukupno ugovorile 5.331.567.299 kuna.

Pomorstvo i ribarstvo

U okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo po iznosima ugovorenih bespovratnih sredstava u 2019. godini Zadarska županija ugovorila je 51,3 milijuna kuna, a slijede Primorsko-goranska županija koja je ugovorila bespovratna sredstva u iznosu od 15,2 milijuna, Splitsko-dalmatinska 14,8 milijuna, Istarska 10,2 milijuna i Grad Zagreb 6,1 milijun kuna. 

Godine 2018. Grad Zagreb ugovorio je najviše bespovratnih sredstava u iznosu od 154,2 milijuna te Zadarska županija s oko 153,3 milijuna kuna. 

Kroz OPPR u 2017. godini najviši iznos ugovorenih bespovratnih sredstava imala je Zadarska županija s 216,7 milijuna kuna te Primorsko-goranska županija s ugovorenih 94,9 milijuna kuna. 

Zadarska županija je ugovorila unutar tog programa najviše sredstava i u trogodišnjem razdoblju, a slijedi Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska, Istarska, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija. 

Najviši iznos ugovorenih bespovratnih sredstava bio je u 2017. godini kada su sve županije ukupno ugovorile 666.456.821 kuna.

Navodnjavanje u Zadarskoj županiji

U Zadarskoj županiji značajna se sredstva ulažu u poljoprivredu. U tijeku je izgradnja dvaju sustava za navodnjavanje  - Baštica 2 i Lišansko polje, koji se financiraju sredstvima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, za koje je odobreno bespovratnih 50 milijuna kuna.

"Prvi sustav navodnjavanja Baštica II. faza - Smilčić je vrijedan preko 17 milijuna kuna, njime ćemo imati u obuhvatu novih 156 hektara navodnjavanih površina, za 43 poljoprivredna gospodarstva. SN Lišansko polje kompleksniji je sustav što se tiče samo izgradnje, jer osim razvodne mreže imamo i jedan vrlo zahtjevan objekt koji treba izgraditi. Radi se o mini akumulaciji od 80.000 m3. Obuhvat ovog projekta iznosi 240 hektara",  rekli su u Županiji početkom godine.

Početkom 2020. dodijeljen je i Ugovor o dodjeli sredstava za projekt izgradnje SN Donja Baštica procijenjene vrijednosti 8,5 milijuna kuna, pri čemu obuhvat zahvata iznosi 100 hektara. Uz već dovršeni projekt Baštica 1. faza i projekt SN Vransko polje 1. faza za koje je spremna dokumentacija Županija će imati pokrivenu poljoprivrednu površinu od 2,5 tisuće hektara.

"Tada možemo govoriti o pravim preduvjetima za ozbiljniju poljoprivrednu proizvodnju, naravno uz projekt budućeg Poljoprivredno-edukacijskog centra u Zemuniku koji bi trebao biti važan za iskorak naših poljoprivrednika u stručnim elementima", poručuju iz Županije.

Ulaganja u Vukovarsko-srijemskoj županiji

"Agrotehnološki centar za skladištenje i doradu povrtlarskih i voćarskih kultura odnosi se na izgradnju infrastrukturnog objekta koji će proizvođačima s područja Vukovarsko-srijemske županije omogućiti bolje uvjete poslovanja odnosno povećati kapacitete prehrambene industrije te služiti za obavljanje raznih savjetovanja i edukacija, istraživanja i razvoj novih proizvodnih tehnologija, kao i prodaju njihovih proizvoda izvan sezone kada isti postižu veću cijenu nego u sezoni.

Vrijednost projekta je 50 milijuna kuna, od čega je kroz Razvojni sporazum osigurano iz proračuna Ministarstva poljoprivrede skoro 30 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Drvno-tehnološki centar odnosi se na izgradnju infrastrukturnog objekta mješovite namjene: znanstveno-istraživačka, proizvodna i skladišna, te će se centar opremiti s novom opremom namijenjenoj drvoprerađivačima s područja Županije. Svrha izgradnje DTC-a je inovacijska infrastruktura za razvoj novih proizvoda visoke dodane vrijednosti i visokog stupnja finalizacije koja će biti na raspolaganju postojećim i budućim poduzetnicima u drvnom sektoru, ali i privlačenje investicija i stvaranje mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta u malim i srednjim tvrtkama u tom sektoru. Vrijednost projekta je 25 milijuna kuna i također se financira sa 100% bespovratnih sredstava Ministarstva poljoprivrede.

U izgradnji su dva sustava navodnjavanja vrijedna 71 milijun kuna: Sopot-Vinkovci i Blato-Cerna, dok smo za dva sustava Erevenica i Lipovac – dobili odluke o financiranju, te su u postupcima pripreme javne nabave za izvođača radova. Ukupne su vrijednosti 134 milijuna kuna, a pokrivaju područje od 1500 ha. Dva sustava navodnjavanja (Tovarnik i Grabovo) su u fazi pripreme dokumentacije čije se financiranje i izgradnja očekuje u novoj financijskoj perspektivi. U planu je još Centar za preradu GMO free soje, koji će biti prvi takav u RH, pa izgradnja regionalne klaonice sa rasjekaonicom mesa i hladnjačama u VSŽ, projekt kojim se želi potaknuti razvoj mesne industrije i stočarske proizvodnje tako što će se uspostaviti linije proizvodnje mesnih jedinica koje će omogućiti domaćim stočarima povećanje prihoda i rentabilnosti primarne stočarske proizvodnje. S obzirom na sve veću povezanost strateških grana s novim tehnologijama, izdvojio bih projekt „Centar za suvremene tehnologije i obrazovanje u poljoprivredi“ koji je vrijedan gotovo 70 milijuna kuna te je prijavljen na poziv „Uspostava regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju kao podrška procesu reforme strukovnog obrazovanja i osposobljavanja", neki su od planiranih EU projekata koje je početkom godine u intervjuu nabrojao vukovarsko-srijemski župan Božo Galić.

Inače, kroz program Slavonija, Baranja, Srijem za Vukovarsko-srijemsku županiju za sada je ugovoreno tri milijarde kuna, Brodsko-posavsku 1,6 milijardi, isto kao i za Virovitičko-podravsku županiju, te 1,2 milijardi za Požeško-slavonsku županiju.

Navodnjavanje u Šibensko-kninskoj županiji

Jedan od najvažnijih projekata koji se trenutno provodi u Šibensko-kninskoj županiji je „Sustav navodnjavanja Donje polje – Jadrtovac“, čija je vrijednost 80,4 milijuna kn. Po završetku projekta na ovom području će se dobiti cca 300 ha površine pod navodnjavanjem, na tlu izuzetno povoljnom za sadnju vinove loze i maslina. Među glavnim ciljevima ovog projekta su održivo upravljanje resursima, poticanje konkurentnosti poljoprivrede i zadržavanje stanovništva u ruralnom području.

Varaždinska rekorder po glavi stanovnika

U ovoj godini, pokazuje aplikacija Otvoreni proračun Hrvatske zajednice županija, po glavi stanovnika najviše sredstava povlači Varaždinska županija - 1.499 kuna, Požeško-slavonska županija - 1.314 kuna, Bjelovarsko-bilogorska županija 1.297 kuna, Virovitičko-podravska županija - 1.042 kuna i Međimurska županija - 993 kune po stanovniku.