Ruralni razvoj

Pipuniću država uskratila 125 milijuna kuna iz EU fondova

EU fondovi
Marko Pipunić Fotografija: Davor Javorović/PIXSELL
Očekuje se da će investitori tužiti državu jer je prethodni ministar potpisao odluku o sufinanciranju njihovih projekata.

Država mi je dala odluku o sufinanciranju novih investicija, a sada se predomislila i jednostrano najavljuje poništenje te svoje obveze. Kaže da to što je potpisala više ne vrijedi. Ja pitam zašto ne vrijedi, no odgovora nema. Rješenje o poništenju još nisam primio već su mi glas donijeli novinari pa još ne mogu konkretno reći što ću učiniti, ovako je jučer vlasnik Žita Marko Pipunić za Poslovni dnevnik prokomentirao odluku Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanje o odbijanju četiri projekta iz Mjere 4., zbog čega neće dobiti očekivane potpore iz Europskog fonda za ruralni razvoj.

Sudskim putem tražit će zaštitu za tvrtke Copadio i Salami Aurea, za koje je odluke dobio u rujnu prošle godine i temeljem njih je, ističe, i ušao u investiranje.

Riječ je o podmjeri 4.2.1 namijenjenoj ulaganju u prerađivačke kapacitete uz povećanje konkurentnosti. Ukupna vrijedost ta dva projekta iznosila je više od 185 milijuna kuna dok je za njih kroz potpore trebao dobiti 76,8 milijuna kuna. Kroz četiri tvrtke, od kojih je tri kandidirao za ruralne potpore, planirao je ukupno investirati oko 500 milijuna kuna i otvoriti 350 novih radnih mjesta, iznosi Pipunić. U proizvodnji koju je do sada pokrenuo trenutno zapošljava 150 djelatnika.

Zaokruživanjem tih investiranja cilj mu je bio, kaže, godišnja proizvodnja milijun pršuta i više 20 tisuća tona raznih vrsta salama. Odbijenicu za dva projekta iz podmjere 4.1.1 za modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava Pipunić ne želi komentirati jer, za njih nije dobio odluke pa nije ni pokrenuo investicije. Kroz Argumentum Vitae i Floccus planirao je podignuti farme koka nesilica, ulaganja su procijenjena na 94 milijuna, a nadao se potpori od 49 milijuna kuna.

Uz Pipunića u podmjeri 4.1.1. bez potpora je ostalo još šest poljoprivrednih gospodarstava.

Tako Zvonimir Širjan, jedan od najvećih hrvatskih farmera koji se bavi tovom junadi, neće dobiti potpore za  projekte Agropromet i Širjan.Planirao je investirati oko 62 milijuna kuna očekujući 54,4 milijuna kuna potpore. Mirko Ervačić je u Osatina grupi namjeravao je izgraditi staklenik za rajčice, a s Novom naturom podići voćnjak i preradbene kapacitete.

Ukupno ulaganje procijenjeno je na 109 milijuna kuna, a potpore su trebale donijeti 76 milijuna. Bez očekivanih potpora ostaje i Tomislav Kitonić (nekadašnji direktor Leda) za svoju tvrtku Moslavina proizvodi: namjeravao je izgraditi farmu muznih krava u vrijednosti 35,5 milijuna uz očekivanje povrata 31,9 milijuna kuna.

I vlasnik Lunete Dražen Čurilo, koji je tražio potporu za dogradnju i opremanje farme koka nesilica (investicija je iznosila 32,8 milijuna, a očekivana potpora 29,5 milijuna kuna) neće ovaj put dobiti novac iz ruralnog fonda. Ovih deset projekata ostaje bez očekivanih potpora jer su mjerodavne institucije ocijenile kako je riječ o ciljanom kreiranju umjetnih uvjeta da bi se ishodile izdašne potpore. Naime, prema kriterijima koje je donio bivši ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, pojedino gospodarstvo je u mjeri 4 moglo dobiti i do 90 posto od visine investicije, maksimalno do pet milijuna eura.

 Konzultant Kristijan Mavrek poništenje odluke i neisplatu potpora za ovih deset projekata smatra opravdanima.

I dalje, međutim, ne štedi kritika Ministarstvo poljoprivrede. Naime, ministar Davor Romić odlučio je sredstva koja neće biti isplaćena, a riječ je o gotovo 288 milijuna kuna, prebaciti u prvi budući natječaj, koji će biti proveden po novim pravilima.

Dok u Ministarstvu ocjenjuju da bi "pomicanje crte na rang listi rezultiralo dugotrajnim postupkom obrade, kao i čekanjem okončanja svih postupaka koje bi poduzeli korisnici čiji su zahtjevi za potporom odbijeni, a sve to bi stopiralo korištenje raspoloživog EU novca", Mavrek smatra da je novac uzet od spornih projekata trebalo isplatiti upravo spuštanjem crte na rang listi.

Ako su u Ministarstvu i Agenciji ocijenili da čak 940 od pristiglih 1107 projekata zadovoljava uvjete natječaja, zašto potpore daju za samo 241 investiciju, a 288 milijuna kuna prebacuju za neku buduću podjelu? S tih 288 milijuna moglo se poduprijeti još 200-300 investicija za koje su projekti gotovi", upozorava Mavrek i dodaje kako ovakve apsurdne odluke koče investicije i potiču pesimizam u ionako problemima bremenitom agraru.

Više o temi možete pročtati OVDJE.   

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje