EU sredstva

Unija nudi dovoljno novca, zašto ga ne znamo uzeti i uložiti u spas poljoprivrede?

EU fondovi
Kovanice eura Fotografija: Pixabay
Vremena više nema. Moramo pomoći malim poljoprivrednim gospodarstvima da se održe

Zašto Hrvatska još uvijek ne koristi na pravi način financijska sredstva EU-a koja su joj na raspolaganju u poljoprivredi, posebice za sektore pogođene krizom, kako uskladiti poslovanje obiteljskih gospodarstava s poljoprivrednim tvrtkama i trgovačkim lancima na hrvatskom tržištu te kako se probiti na strana tržišta, bile su neke od tema konferencije “Budućnost poljoprivrede i prehrambene industrije u zemljama jugoistočne Europe“ održane u Bruxellesu, piše Glas Slavonije.

U povodu toga iz Hrvatske su u glavni belgijski grad stigli predstavnici hrvatskih prehrambenih tvrtki i malih trgovačkih društava, poljoprivredni stručnjaci i znanstvenici, predstavnici županija te Hrvatske poljoprivredne komore, a ugostila ih je u Europskom parlamentu europarlamentarka i članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Marijana Petir koja se, između ostaloga, osvrnula i na teško stanje u sektorima proizvodnje mlijeka, svinjskoga mesa te voća i povrća.

"Proizvođači mlijeka propadaju jer su im tvrtke otkupljivači snizile otkupne cijene mlijeka te proizvodnju učinile ne samo neisplativom, već toliko podcijenjenom da im stvara gubitke, a opet se te iste mljekarsko-prerađivačke tvrtke istovremeno žale kako im nekvalitetno mlijeko, uvezeno po dampinškim cijenama koje jeftino nude trgovački lanci, uništava prodaju. Radi se o nepoštenoj trgovačkoj praksi i što prije moraju za isti stol sjesti predstavnici proizvođača, prerađivača i trgovaca, ali i Ministarstva poljoprivrede, kako bi za dobrobit svih njih, kao i kupaca, dogovorili drugačiji način poslovanja od kojega bi svi imali koristi", kazala je Marijana Petir te dodala da se zalaže da se na razini EU-a donese regulativa koja bi pomogla u sprječavanju nepoštene trgovačke prakse.

Državne potpore

Europska unija je u posljednje dvije godine osigurala više od milijarde eura, uključujući paket potpore od 500 milijuna eura iz rujna 2015. godine, za ublažavanje krize u sektoru voća, povrća, mlijeka i mesa. Također, postoje naznake da će Komisija ozbiljno razmotriti i privremeno prihvaćanje državne potpore u okviru koje bi države članice smjele isplatiti najviše 15 tisuća eura po gospodarstvu godišnje.

Komisija planira povećanje gornje količinske granice skladištenja za obrano mlijeko u prahu sa 109.000 tona na 218.000 tona te za maslac sa 60.000 tona na 100.000 tona. Na taj se način EU obvezuje na podupiranje fiksne interventne cijene. No, većina zastupnika ne vidi rješenje u toj mjeri, kao ni u potpori za privatno skladištenje svinjskog mesa te očekuju od Komisije konkretniji prijedlog. Po uzoru na opservatorij za tržište mlijeka koji je osnovan 2014. godine, uspostavit će se i jedan za tržište svinjskog i goveđeg mesa.

Važno sredstvo za pronalaženja novih tržišta su i promidžbene kampanje, a u ovoj godini osigurano je 110 milijuna eura samo za potporu promidžbe poljoprivrednih proizvoda EU-a unutar Unije i u trećim zemljama. Za sektore svinjskog mesa i mliječnih proizvoda predviđeno je više od 30 milijuna eura, što je obveza preuzeta prošlog rujna. Tom se iznosu pribraja i ovaj novi paket, dobiven zbog poremećaja na tržištu u tim sektorima. Također se razmatra produljenje izvanrednih mjera za voće i povrće, uvedenih zbog ruske zabrane, a koje istječu 30. lipnja ove godine. Nastoji se i utvrditi na koji se način programi ruralnog razvoja mogu prilagoditi kako bi njihova provedba bila efikasnija u vrijeme ove krize.

Nemogući uvjeti

Spomenuvši podatak da se godišnje u Francuskoj zbog krize u sektoru poljoprivrede ubije 600 poljoprivrednika, Petir je rekla da hrvatskim poljoprivrednicima treba odati priznanje jer posluju u nemogućim uvjetima. “Stanje je dakle vrlo teško i moramo i sami početi s njegovim rješavanjem. Vremena za odgodu više nema. Moramo pomoći našim malim poljoprivrednim gospodarstvima da se održe, a neki od načina su reprogramiranje dugova, korekcija PDV-a i mogućnost plaćanja repromaterijala nakon prodaje proizvedenog, ali i prije svega, redovitom isplatom poticaja i drugih vrsta novčane pomoći, kao što je 1,8 milijuna eura koje smo dobili od EU-a za pomoć mljekarskom sektoru i nadam se da će biti podijeljeni poljoprivrednicima odmah po usvajanju proračuna RH iz kojeg bi se trebalo izdvojiti još toliko sredstava“, rekla je Petir. Ona je spomenula i natječaje iz Programa ruralnog razvoja, koje je bivši sastav Ministarstva poljoprivrede koncipirao tako da su većinu novca dobile poznate i velike tvrtke, kao i njihove tvrtke kćeri koje su osnovane neposredno prije raspisivanja natječaja, te je izrazila nadu da se to više neće ponoviti i da ćemo iskoristiti mogućnost izmjene Programa kako bi on pratio potrebe obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, potrebe hrvatskih proizvođača hrane i potrebe ruralnog prostora.

Seljaci su se snašli, ali ne i političari

Tajnik udruge OPG-ova Hrvatske Život, Miroslav Kovač, to što Hrvatska još uvijek na pravi način ne koristi financijska sredstva EU-a koja su joj na raspolaganju u poljoprivredi komentira na način da nemamo kapacitet za primiti taj novac, da nemamo razvijena obiteljska poljoprivredna gospodarstva i njihovom raspršenosti u prostoru, na terenu. “Logično je da mi ne možemo povući ta sredstva jer nemamo infrastrukturu za to. Nemamo OPG-ove jer nestaju, a, s druge strane, ni ono što smo mogli mi smo koncentrirali na nekoliko ili korporacija, ili velikih firmi, stvorili smo takve pravilnike. Naša administracija nije svjesna situacije u Hrvatskoj, mi idemo u suprotnom smjeru od europskih načela razvoja seoskog prostora i nije čudo što nam se događa”, kaže Kovač. Ocjenu kako je naša poljoprivreda nespremna ušla u EU popratio je riječima kako nije točno da se naši poljoprivrednici nisu snašli u tome nego naši političari i administracija. “Nije to nespremnost hrvatskog seljaka, nije to njegova needuciranost, nije to njegova nekonkurentnost. Da ne govorimo o svim tim silnim pogodovanjima onom malom broju korisnika koji je odabran i koji koristi te usluge i informacije. Hrvatska nema svoju strategija u tome pa se ne možemo ni na što ni pozvati”, kaže Kovač.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje