Panel

Uskoro novi natječaji i odluke za mjeru 4.1.1.

EU fondovi
Panel Kako do novca iz Programa ruralnog razvoja Fotografija: Morana Begač
Kako do novaca iz europskih programa za ruralni razvoj i poljoprivredu bila je tema panel rasprave koja se održala 28.travnja u Forum centru Zagreb u organizaciji Otvorenog učilišta Algebra. Medijski pokrovitelj panela bio je Agrobiz

Hrvatska može iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj do 2020. godine 'povući' ukupno gotovo 2,4 milijarde eura, odnosno godišnje oko 330 milijuna eura, što je gotovo deset puta više od sredstava koja su bila na raspolaganju prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Kako bi pomoglo informirati sve potencijalno zainteresirane o prilikama koje se pružaju za bespovratno financiranje projekata u području ruralnog razvoja, Otvoreno učilište Algebra organiziralo je besplatnu panel diskusiju. 

Na diskusiji su sudjelovali Nada Trgovčević-Letica, načelnica Sektora za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj iz Ministarstva poljoprivrede, Mario Arnaut, pomoćnik ravnatelja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Valentina Hažić, OPG Hažić, korisnica sredstava Programa ruralnog razvoja, Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika - HUMP Agro, Dalibor Georgievski, predsjednik Udruge konzultanata za ruralni razvoj, Algebrin predavač i Mihaela Pancer Zadravec, nezavisna konzultantica za ruralni razvoj, Algebrina predavačica.

Panel Kako do novca iz Programa ruralnog razvoja, mr. sc. Mislav Balković, ravnatelj Otvorenog učilišta Algebra

Ravnatelj Otvorenog učilišta Algebra mr.sc. Mislav Balković uvodno je istaknuo kako potaknuti izuzetno velikim uspjehom svojih programa obrazovanja za voditelje pripreme i provedbe projekata financiranih iz fondova Europske unije koji već nekoliko godina predstavljaju programe obrazovanja za kojima vlada najveći interes polaznika, pokreću i specijaliziranu edukaciju u području pripreme i provedbe projekata ruralnog razvoja.

Ujedno je i najavio kako uskoro kreće program petodnevnih radionica "Priprema i provedba EU projekata ruralnog razvoja", kroz koje će polaznici naučiti samostalno pretraživati otvorene natječaje i prijavljivati se, te provoditi projekte iz područja ruralnog razvoja. Algebra također pokreće i program cjelokupne edukacije za one koji žele postati certificirani voditelji projekata ruralnog razvoja i dobiti detaljna znanja o svim pravilnicima, procedurama te strateškoj podlozi za izradu i provedbu projekata. Prva grupa polaznika pohađat će petodnevnu radionicu s početkom u svibnju.

Panel Kako do novca iz Programa ruralnog razvoja, Nada Trgovčević-Letica, Ministarstvo poljoprivrede

IPARD program završen je 2014. godine, a zadnje isplate biti će završene do kraja 2016. godine. Najveći broj prijava bio je u mjerama 101, 302 i 301. Evaluacija programa biti će izrađena do kraja ove godine, a zajedno sa SAPARD-om, programi su zahtijevali specifična znanja i vještine, a program je bio krut i kompliciran. S druge strane, novi Program ruralnog razvoja je puno širi, sa 16 mjera i svim pravima koje imaju i druge članice EU. Dodatna je iznimka što je Hrvatska uspjela ispregovarati mjeru za razminiranje poljoprivrednog zemljišta koju nema niti jedna druga zemlja članica. „Prostora za pojednostavljenje uvijek ima, a zajedno s Ministarstvom financija i Agencijom za plaćanja radimo na olakšavanju prijava i obrada projekata“, istakla je Trgovčević-Letica.

Mihaela Pancer Zadravec kaže da se puno toga naučilo od SAPARD-a, preko IPARD-a do današnjeg Programa, „procedure su već uhodane i svi zajedno učimo s novim projektima“. Dalibor Georgievski dodao je kako su „procedure jednostavnije nego što su bile u počecima.“

U 2015. godini bilo je otvoreno 16 natječaja iz Programa ruralnog razvoja na koje je pristiglo oko 4.500 projekata, a ukupna vrijednost traženih potpora daleko prelaze predviđenu omotnicu. „Moramo maksimalno dobro potrošiti novce na najbolje projekte u cilju ispunjavanja elemenata Programa ruralnog razvoja“, istakla je Nada Trgovčević-Letica.

Privremene odluke sljedeći tjedan?

Od raspisivanja prvog natječaja za svima najzanimljivije mjere 4.1.1. i 4.2.1.  prošlo je već godinu dana, a poljoprivrednici još uvijek čekaju privremene odluke i rezultate. Kontrole tog natječaja utvrdile su sumnju kako je 21 tvrtka koja se prijavila na natječaj u suprotnosti s pravilima, pa se još uvijek čeka na informacije i odluke. „Morat ćemo svi još malo pričekati odluke. Nadam se da ćemo sljedeći tjedan objaviti tražene informacije“, najavila je Trgovčević-Letica. Mario Arnaut je dodao kako „je obrađeno 1.107 prijava, a rade se dodatne provjere na određenom broju projekata. Uskoro će biti izdane privremene odluke za sve prihvatljive projekte, a nakon što prođe proces prigovora, izdati će se konačne odluke i rang lista korisnika koji su prošli na natječaju.“ 

Na sumnje o problematici spornih tvrtki koje odugovlače odluke, Trgovčević-Letica je naglasila kako „povezana društva nisu zabranjena po EU pravilima“, što je potvrdila i sama Europska komisija, već su problem umjetno stvoreni uvjeti. „To može biti svašta. Kreativnost prijavitelja je široka, a tu je velika odgovornost i dodatni posao na djelatnicima Agencije da prepoznaju te uvjete i ukažu na njih.“

Panel Kako do novca iz Programa ruralnog razvoja, Mihaela Pancer Zadravec i Dalibor Georgievski

Dalibor Georgievski opisao je umjetno stvorene uvjete kao djela koja prijavitelj učini tj. određene radnje da dobije više bodova te da je ovo preteška politička odluka, ovisno o kojim se tvrtkama radi.

Kako na cijelu situaciju gledaju mladi, osvrnuli su se Jan Marinac i Valentina Hažić. „Za mlade su otvorene mogućnosti u mjerama 6 i 4, i zainteresiranost je velika. Dosta ljudi se želi započeti baviti poljoprivredom, preseliti iz gradova u ruralne krajeve. A za to im trebaju fondovi,“ rekao je Marinac. Valentina Hažić tj. obiteljski OPG, jedan je od 45 sretnika kojima su dodijeljena sredstva iz Programa ruralnog razvoja. „Drugi tjedan nam dolazi kontrola, a nadamo se da onda slijedi isplata. Naša su iskustva pozitivna. Planirali smo investiciju koja je bila logičan slijed našeg poslovanja. Izrada investicijske studije je veliki izazov, ali na kraju se sve muke zaborave kada je odluka pozitivna.“ Hažić ističe kako se na natječaj treba prijaviti ako se ulaganja dobro planiraju.

Uloga znanja i obrazovanja

S obzirom na veliki broj mjera, i još više podmjera, opsežno zakonodavstvo i dokumentaciju, znanje o fondovima velika je prednost pri prijavljivanju projekata. No, uz svoj svakodnevni posao, poljoprivrednici ne stižu pratiti promjene u zakonima, pravilnicima i dokumentaciji.   Ističu to i konzultanti Pancer Zadravec  i Georgievski koji kažu da je puno lakše kad korisnik nešto zna, a konzultanti su tu za usmjeravanje i pomoć.  „Konzultanata ima onoliko koliko to tržište traži. Na korisniku je da se informira i provjeri reference prije nego odabere konzultanta“, istakla je Pancer Zadravec. „Investicijska studija nije samo dokument koji se odradi. Ona služi provjeri kapaciteta i mogućnosti zadovoljavanja poslovanja, da taj projekt stvarno i zaživi.“ Georgievski je istakao kako se od 2006. kada se započelo sa pretpristupnim fondovima popravljaju i mijenjaju pravilnici. „Bilo bi lakše da su od početka bili napisani bolje.

Panel Kako do novca iz Programa ruralnog razvoja, Jan Marinac i Valentina Hažić

Tu su još i često spominjane administrativne barijere i problemi, te nelogičnosti u našem sustavu koji često znaju kočiti korisnike u ispunjavanju uvjeta prijave. Georgievski je za to dao primjer iz Vinske omotnice gdje on za svoju konzultantsku tvrtku mora ishoditi uvjerenje da su usluge koje daje hrvatskog podrijetla. „Smatram da je to nepotrebna administrativna praksa koja troši vrijeme i novac. A to je samo jedan od primjera.“

Drugi, apsurdniji primjer, dao je Jan Marinac, s kojim se osobno susreo pri izdavanju građevinske dozvole. Zbog neučinkovitog pravnog sustava i nesređenih prostornih planova, vodio je bitku oko dobivanja suglasnosti na projekt od vlasnice susjedne parcele koja graniči s njegovom. Naime, vlasnica susjedne parcele je preminula 2001. godine, njegov postupak je trajao oko 6 mjeseci, a građevinsku je dozvolu dobio prije dva tjedna. „Naravno da se zbog cijele procedure nisam stigao prijaviti na natječaj i moja želja za ulaganjem propada.“ No ima tu još puno apsurda, kaže Marinac. „Na primjer, kada vam u MUP-u naplate predaju dokumenata 525 kuna. Ne izdavanje, nego predaju!.“

Uskoro nove mjere i natječaji

Ministarstvo poljoprivrede je iz prigovora korisnika uvidjelo određene probleme i nelogičnosti koje se javljaju u provedbi. „Do sada još nije bilo izmjena, no to ne znači da ih neće biti. Teško je udovoljiti svima, no radimo na pojednostavljenju procedure. Nećemo povući sredstva ako nećemo brže objavljivati natječaje i brže obrađivati prijave,“ rekla je Nada Trgovčević-Letica.

Panel Kako do novca iz Programa ruralnog razvoja, Valentina Hažić, Mario Arnatu i Nada Trgovčević-Letica

Stalno se ističe i veliki je fokus na mladima, a kroz Program je previđeno dati sredstva za 1.000 mladih poljoprivrednika, po njih 200 u pet natječaja. No već je na prvom natječaju interes bio duplo veći od predviđenog, pa Trgovčević-Letica kaže da se ozbiljno razmišlja o povećanju sredstava za određeni broj bodova tj. povećanjem praga prolaznosti. „Mogu najaviti da će se otvoriti još jedan natječaj za mlade poljoprivrednike u drugoj polovici ove godine“, naglasila je Letica. Najavila je kako će se uskoro objaviti i plan raspisivanja natječaja, te da će ići sve one mjere za koje su na snazi pravilnici, investicijske mjere, mjere za mlade i male poljoprivrednike. Konzultanti su tom prilikom istaknuli kako je pravovremena informacija uvijek ključna te da protok istih mora ostati dobar jer je Program ruralnog razvoja drugačiji i ima svoja pravila.

Zaključno, svi sudionici se nadaju da će sva ulaganja i mjere, ukoliko se provedu po planu, rezultirati boljom poljoprivredom, modernizacijom, novim radnim mjestima te poboljšanjem uvjeta života u ruralnim prostorima. Nadaju se da će se promijeniti struktura OPG-a i da će mladi preuzeti poslovanje te se vratiti na selo. „Poljoprivreda je ključ razvoja cijele države. Bez hrane ne možemo živjeti, stoga je vrijeme da mladi uzmu stvari u svoje ruke, jer ako neće oni - neće nitko“, zaključuje Hažić.

Panel Kako do novca iz Programa ruralnog razvoja

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje