CROBIOM: Grijanje na pelet osigurava manje zagađenja i emisija CO2!

Globalno selo
Fotografija:
Budući da Hrvatska proizvodi 1,25% svjetske proizvodnje drvnog peleta potrebno je ovaj energetski resurs nedvosmisleno uključiti u domaću energetsku tranziciju, čime će se postići EU ciljevi, ali i smanjiti zagađenje uzrokovano izgaranjem fosilnih goriva, poručuju iz udruge CROBIOM

 

Vezano uz kvalitetu zraka u Zagrebu, dio medija je posljednjih dana prenio stajališta nadležnih institucija da su glavni zagađivači osobni automobili i grijanje na drva. CROBIOM, hrvatska udruga za biomasu smatra kako se radi o tek djelomično točnoj informaciji, budući da nije eksplicitno naglašeno kako je glavni uzrok zagađenja upotreba fosilnih goriva koja još uvijek dominiraju u hrvatskom energetskom okruženju, dok je tranzicija prema obnovljivim izvorima energije vrlo spora. Nadležna tijela su spomenula kao uzrok i djelatnost velikih energetskih objekata, poput toplana te one industrije koje svoj tehnološki proces baziraju na fosilnim gorivima. 
U gradu Zagrebu je zanemariv dio korisnika orijentiran na grijanje na drva, dok se cjelokupni energetski sustav grada Zagreba bazira se uglavnom na fosilnim rješenjima, a obnovljivi izvori energije koriste se tek u manjoj mjeri.

 Hrvatska proizvodi 340.000 tona drvnog peleta, ekološkog goriva druge generacije sa smanjenim emisijama koji se preko 90% izvozi, čime se povećava energetska učinkovitost zemalja uvoznica, dok većina javnih objekata u RH (škole, vrtići, državne zgrade) i dalje koristi fosilna goriva. CROBIOM je u više navrata upozorio kako se energetska prilagodba i tranzicija prema OIE u RH odvijaju relativno sporo, iako se zakonski potiče veća proizvodnja OIE kroz potpore izgradnji i funkcioniranju postrojenja koja koriste energiju vjetra, sunca i  biomase, no treba istaknuti kako su projekti biomase i bioplina u prethodnom desetljeću uživali znatno manju 
podršku. 

Novousvojeni "Zeleni plan " Europske unije također favorizira biomasu jer ima za cilj smanjenje emisija CO2 i postizanje ugljično neutralnog gospodarstva do 2050. EU planira nedvojbenu eliminaciju fosilnih goriva iz ključnih područja energetike i transporta, a neke industrije poput zračnog prijevoza već koriste alternativne oblike biogoriva, kako bi se pravovremeno pripremili i prilagodili novim energetskim i okolišnim ciljevima Europske komisije. Kako bi se ostvarili ciljevi, Bruxelles razmatra uvođenje poreza na previsoke pojave CO2, odnosno porez na fosilnu energiju, kao i osiguravanje potpore od preko 100 mlrd. EUR kojima će se zemljama istočne Europe pomoći u prelasku iz sustava fosilnih goriva na OIE, budući da su njihova gospodarstva 
uglavnom snažno oslonjena na fosilna goriva.

Budući da Hrvatska proizvodi 1,25% svjetske proizvodnje drvnog peleta potrebno je ovaj energetski resurs nedvosmisleno uključiti u domaću energetsku tranziciju, čime će se postići EU ciljevi, ali i smanjiti zagađenje uzrokovano izgaranjem fosilnih goriva. CROBIOM se zalaže za reviziju pravila o državnim potporama kako bi se Hrvatskoj omogućilo više prostora za ulaganje u energetsku učinkovitost i ugradnju modernih peći i kotlova na pelet. 

U većini europskih medija problematizira se potreba učinkovitog i pravednog prijelaza prema OIE, ali mnogi još uvijek ne znaju kako to ostvariti, budući da mnoge vlade do sada nisu energičnije penalizirale korištenje fosilnih goriva, a tek su rijetke zemlje uvele značajnije fosilne takse. Green Deal predviđa i visoke subvencije za pravednu tranziciju jer se radi o novom mehanizmu koji će, dosad fosilno ovisnim gospodarstvima i zajednicama omogućiti financiranje prilagodbe jer će Europska komisija pružati tehničku pomoć državama članicama, regijama i investitorima te osigurati da se u ovaj program potpore uključe sve tvrtke, pogođene 
zajednice, lokalne vlasti, socijalni partneri i nevladine organizacije. Važan cilj Komisije je olakšavanje ulaganja u energetsku tranziciju prema OIE i Komisija želi osigurati u svakoj zemlji primjereni regulatorni okvir koji će kreirati primjerene poticaje. 


CROBIOM predlaže slijedeće energetske prioritete: 
- Poticanje energetske obnove i učinkovitosti u postojećim stambenim, poslovnim i javnim zgradama 
- Ubrzavanje provedbe nacionalnih i EU energetskih politika 
- Omogućavanje praćenja, ocjenjivanja i razmjene dobrih praksi na bilateralnoj i europskoj razini 
- Usklađivanje nacionalnih i EU ciljeva s povećanjem ambicija prema dinamičnijoj energetskoj tranziciji 
- Primjena načela korištenja OIE, energetske učinkovitosti i održivosti na sve projekte energetskog 
planiranja i investiranja 
- Uklanjanje postojećih barijera za potpuno funkcioniranje projekata obnovljivih izvora energije 
- Promicati digitalizaciju, mapiranje i vidljivost OIE u energetskom sektoru 
- Povećati svijest o višestrukim ekonomskim, socijalnim i ekološkim prednostima korištenja biomase.

 
Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA), navodi u prošlotjednom izvješću kako se ukupna zaposlenost u energetskom sektoru može povećati za nevjerojatnih 58% do 2050. godine, posebno ako će se iskoristiti puni potencijal mobilizacije obnovljivih izvora energije koji mogu diversificirati tržište radne snage u odnosu na dosadašnju šabloniziranu fosilnu proizvodnju. EU se još 2009. godine obvezala ostvariti 20 posto obnovljive energije do 2020. godine i već tada je stavila biomasu visoko na popis obnovljivih izvora energije. 

Realizacija mnogobrojnih projekata je bila kroz 15 godišnje razdoblje vrlo dobra, stoga je do 2014. biomasa predstavljala 40 posto obnovljive energije u EU-u, što ju je kvalificiralo kao daleko najozbiljniji alternativni izvor energije. Očekuje se kako će do kraja 2020. godine taj udio iznositi preko 60 posto. Najnovije procjene pokazuju kako se u EU isporučuje, odnosno godišnje koristi oko 1,2 mlrd. tona biomase koja uglavnom dolazi iz primarnih izvora (1 mlrd. tona), kao što su poljoprivredne kulture (51,5%) i njihovi prikupljeni ostaci (9,9%), ispašana biomasa (11,7%), šumska biomasa (26,6%) te ribarstvo i akvakultura (0,3%). 

Hrvatska bi nakon objave Green Deal-a, a uslijed očiglednih utjecaja klimatskih promjena trebala bezrezervno okrenuti čistoj energiji. Uzimajući u obzir postojeću fosilnu orijentaciju u proizvodnji glavne energije te činjenicu kako je još uvijek ovisna o uvozu električne energije, RH treba jače apostrofirati biomasu u svome portfelju obnovljivih izvora energije. Biomasa je i na EU razini najrašireniji energetski alat u borbi protiv klimatskih promjena i značajan obnovljivi izvor energije koji osigurava solidan prihod za vlasnike 
zemljišta te sigurne poslove za lokalne stanovnike. Biomasa se pridobiva u ruralnim područjima koja su presudna za razvoj mnogih država članica unutar EU-a. Drvo je još uvijek najbolji europski izvor ugljično neutralnih energenata, koji su već sada dostupni u značajnim količinama. 

Trenutna klimatska ograničenja u Zagrebu te neosporno veći utjecaj klimatskih promjena na energetsku budućnost RH trebaju pozicionirati OIE u središte energetske tranzicije i omogućiti građanima i tvrtkama potpuno korištenje ekonomskih, okolišnih i društvenih koristi prelaska na obnovljive izvore energije, a kako je to Europska komisija i planirala pokretanjem Green Deal-a. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje