BUDUĆNOST EUROPE

Destruktivni prehrambeni sustavi više ne smiju biti norma

Globalno selo
Fotografija:
Istodobna objava strategije “Od polja do stola” i Strategije bioraznolikosti značajna je sama po sebi u vrijeme kada su intenzivna poljoprivreda i ribarstvo najveći pokretači gubitka bioraznolikosti, ističu u udruzi BIOM

Europska komisija je 20. svibnja objavila svoju iščekivanu Strategiju bioraznolikosti i strategiju “od polja do stola”. Ovi dokumenti ocrtavaju glavne značajke europskih politika spram bioraznolikosti i hrane u desetljeću pred nama i ključne su komponente Europskog zelenog sporazuma. Usvojene tijekom pandemije COVID-19, te strategije bit će središnji element plana Europske unije za oporavaka od koronakrize.

Istodobna objava strategije “Od polja do stola” i Strategije bioraznolikosti značajna je sama po sebi u vrijeme kada su intenzivna poljoprivreda i ribarstvo najveći pokretači gubitka bioraznolikosti, ističu u udruzi BIOM. Objavljivanjem ove dvije strategije u isto vrijeme, EU potvrđuje da destruktivni prehrambeni sustavi ne smiju više biti norma u Europi, poručuju. Strategije naznačuju da je Komisija također primjenila ključne pouke aktualne pandemije – zdrav planet je preduvjet zdravog ljudskog društva, znanost mora usmjeravati postupke politike, a kriza se mora rješavati prije nego što izmakne kontroli.

Europska komisija je s ove dvije strategije poduzela nekoliko radikalnih koraka, te potcrtala ciljeve koji bi doista mogli poboljšati stanje prirode u Europi:

-Povećanje zaštićenih područja prirode na zemlji i na moru za 30%.Trećina tih područja bit će strogo zaštićena, što znači da se tamo ne može odvijati ljudska aktivnost
-Smanjiti korištenje pesticida za 50% i to i u smislu količine i u smislu otrovnosti
-Obnova 10% poljoprivrednih površina s elementima bioraznolikosti kao što su živice i cvjetni predjeli kako bi se poboljšala održivost poljoprivrede
-Uvođenje obvezujućih EU ciljeva obnove prirode radi obnove ključnih velikih ekosustava kao što su tresetišta, vlažna i močvarna područja, šumski i morski ekosustavi, koji su svi od životne važnosti za bioraznolikost, te za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu.
-Smanjenje spaljivanja biomase kao što je drveće za proizvodnju energije

S ovim strategijama EU bi doista mogla postati globalni lider u borbi protiv klimatske krize i krize bioraznolikosti, ocjenjuju u udruzi. Bez globalne promjene prijeti izumiranje gotovo milijun vrsta, a ukoliko globalno zagrijavanje prijeđe 1,5 °C, pod prijetnjom je sam opstanak ljudske vrste.

Ove dvije strategije mogle bi promjeniti smjer krize našeg planeta. No, u BIOM-u ističu kako će se malo postići ako ih 27 država članica ne podrži i implementira. Ariel Brunner iz BirdLife Europe, organizacije koja uz BIOM okuplja organizacije za zaštitu prirode iz 47 zemalja, komentirao je: “Europska komisija predstavila je danas ono što bi moralo biti ‘novo normalno’ koje naš planet očajnički treba. Oni pokazuju da ne samo da slušaju znanost, već i reagiraju na ono što nam znanost već dugo govori. No, s riječi na djela – ako žele postići pravu promjenu, lideri zemalja članica moraju podržati te prijedloge i izvesti društvo iz sadašnje krize bioraznolikosti i klimatske krize koje prijete našem opstanku”.

“Ispada da su mnoge stvari koje pogoduju bioraznolikosti, istovremeno dobre za ljudsku vrstu. Ovo je prilika za Hrvatsku da ne napravi neke pogreške zapdanoeuropskih zemalja, a ujedno i prilika da kao članica EU preuzme politike koje imaju za cilj zaštitu bioraznolikosti. Te politike su rezultat nebrojenih znanstvenih činjenica, a sve imaju za cilj kvalitetniji život za sve građane Europske unije”, izjavio je Dubravko Dender iz BIOM-a.