Franck

Hercegovac 30-ak godina raste zahvaljujući uzgoju krumpira za Čipi Čips

Globalno selo
Hercegovac 30-ak godina raste zahvaljujući uzgoju krumpira za Čipi Čips Fotografija: Damir Špehar/PIXSELL Pogledajte galeriju
Proizvođači čipsa stalno iskušavaju nove sorte, ne bi li pronašli onu najpogodniju. U Hercegovcu su ih iskušali oko 200 i izabrali tri najbolje

Moslavačko mjesto Hercegovac, smješteno između Garešnice i Grubišnog polja, u znaku je krumpira, piše Poslovni dnevnik. Glavna manifestacija u Hercegovcu zove se Dani krumpira, krumpir uzgaja niz obitelji, a oko 80 mještana zaposleno je u lokalnoj tvornici čipsa. Dnevno se tu proizvede 11 tona čipsa, odnosno 220 paleta a najpoznatiji je brend Čipi čips, koji se radi isključivo od domaćeg krumpira. Ove će godine tvornica od svojih kooperanata otkupiti rekordnih 15.000 tona krumpira, pri čemu je potrebno četiri kilograma krumpira za jedan kilogram čipsa.

Lani je otkupljen urod sa 260 hektara, sada je u planu 372 hektara, jer tvornica povećava preradbene kapacitete. Tvornica čipsa u Hercegovcu odnedavna je u vlasništvu Adria Snack Company d.o.o., joint-venture tvrtke Francka i strateškog partnera, njemačkog Intersnacka, najvećeg proizvođača snack proizvoda u Europi.

Hercegovac 30-ak godina raste zahvaljujući uzgoju krumpira za Čipi Čips

Tradiciju uzgoja krumpira u ovaj  dio Moslavine, u Hercegovac, okolicu i obližnji Međurić,  donijeli su Česi. Kažu da je ta biljka tu našla idealne uvjete obzirom na kvalitetu zemljišta, klimu, gravitiranje tržišta...I stručna analiza provedena 1975. pokazala je da Hercegovac ima odlične karakteristike za industrijski uzgoj krumpira, pa je upravo tu 1977. osnovana tvornica čipsa- prvo u sastavu PIK- a, ubrzo se  osamostalila, a potom ušla u sastav Francka.

24 posto količinskog i 28 posto vrijednosnog udjela drži Čipi Čips

Otvaranje velike tvornice dodatno je motiviralo mještane da se, kada su dobili sigurnog otkupljivača, još masovnije posvete uzgoju krumpira, ali i nekih drugih kultura kao što je  kukuruz kokičar kojeg danas Adria Snack Company također otkupljuje. "Nekoć su proizvođači s dva do tri hektara bili jako veliki, a danas to nije ništa. I ja sam 1993. počeo s dva hektara, a danas sam na 13. Moja obitelj ukupno obrađuje 40 hektara zemljišta, jer mi treba barem trogodišnji ili četverogodišnji plodored za uzgoj krumpira. Nakon jedne godine krumpira na istoj se površini još barem tri godine ne smije saditi krumpir, kako bi se zemlja odmorila i obogatila hranjivim tvarima. U tim godinama sijemo soju, kukuruz i uljanu repicu, pa tek onda opet krumpir", kaže Nikola Stepić, predsjednik Udruge proizvođača industrijskog krumpira.

Hercegovac 30-ak godina raste zahvaljujući uzgoju krumpira za Čipi Čips

"Kod nas je snažna tradicija proizvodnje krumpira, a kad sam uvidio da gospodarstva koja surađuju s tvornicom dobro napreduju i sam sam se odlučio za takvu proizvodnju. Adria Snack pomaže nam optimizirati naše troškove i kroz nabavu repromaterijala, imamo zajamčeni otkup krumpira i pravovremenu isplatu, a cijenu formiramo zajedno, obzirom na kretanja na tržištu i specifičnosti određene godine", objašnjava Stepić. Udruga je osnovana  2007.,  povod za osnivanje bio je prozaičan- krumpir se nije tretirao kao industrijsko povrće, a poticaj je bio 3.000 kuna po hektaru. Dobivali su poticaje par godina, a onda su oni zbog EU ukinuti, no udruga je nastavila djelovati.

Više pročitajte na poslovni.hr. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje