UTJECAJ NA ŽIVOT

Hrvati klimatske promjene osjećaju više od većine Europljana

Globalno selo
Fotografija:
Čak 93 posto hrvatskih građana osjeća da klimatske promjene imaju utjecaj na njihov svakodnevni život, a 94 posto smatra da će one utjecati na živote njihove djece, pokazuje istraživanje Europske investicijske banke

Veliko istraživanje Europske investicijske banke (EIB) o klimatskim promjenama provedeno u zemljama Europske unije, SAD-u i Kini, pokazuje prilično visoku osviještenost hrvatskih građana o klimatskim promjenama.

Iako samo 21 posto hrvatskih građana navodi klimatske promjene kao jedan od najvećih izazova s kojima je naša zemlja suočena, u usporedbi s, primjerice, 73 posto građana Kine ili 70 posto građana Malte, čak 93 posto ispitanika u Hrvatskoj osjeća da klimatske promjene imaju utjecaj na njihov svakodnevni život, što je značajno više od europskog projeka, koji iznosi 82 posto. Jedan posto više Hrvata smatra da će i njihova djeca osjećati poljedice klimatskih promjena.

Više od tri četvrtine ljudi ispitanika u svijetu smatra kako klimatske promjene već utječu ili će utjecati na svjetske migracije stanovništva. Istraživanje pokazuje kako 33 posto Europljana, 48 posto Amerikanaca i 49 posto Kineza vjeruje da će se osobno u budućnosti morati preseliti zbog klimatskih promjena. U Hrvatskoj to smatra 36 posto građana, što nas svrstava u istu grupu s Latvijom, Poljskom, Francuskom, Portugalom i Slovačkom. 

Borba kroz potrošačke navike

Kako bi se borili protiv klimatskih promjena, istraživanje provedeno na 28,088 europskih ispitanika pokazuje da Europljani kupuju lokalne i sezonske proizvode (34%), smanjuju unos crvenog mesa (26%) i prestaju kupovati proizvode koji nisu proizvedeni u blizini njihovog doma (16%). 

Hrvati su u smanjenu konzumacije crvenog mesa ispod prosjeka Europske unije s 56 posto građana koji su već smanjili unos tih proizvoda, no 73 posto to planira učiniti. Kod kupovanja lokalnih i sezonskih proizvoda, 89 posto Hrvata već preferira takvu potrošačku košaricu, a 93 posto ih planira to činiti i u budućnosti. Proizvode iz zemalja udaljenih od Hrvatske više ne kupuje 66 posto Hrvata, a 81 posto ih ne planira kupovati u budućnosti. 

Nešto smo ispod europskog prosjeka kad je riječ o prestanku korištenja plastičnih vrećica sa 75 posto ispitanika koji su prestali s tom štetnom navikom, naspram 84 posto na razini Europske unije. 

Iako visoko svjesni klimatskih promjena, Hrvati su optimistični, pokazuje istraživanje Europske investicijske banke. Čak 70 posto Hrvata smatra da je još uvijek moguće "vratiti sat unatrag" i preokrenuti klimatske promjene. Po optimizmu smo u samom europskom vrhu, iza Danske, Cipra i Grčke. 

Na razini Europske unije, 33 posto građana smatra da su klimatske promjene ireverzibilne, 59 posto ih smatra da su reverzibilne, a 9 posto ne vjeruje u postojanje klimatskih promjena.