Zemlje Europske unije nisu "ni blizu" glavnog cilja Pariškog sporazuma

Hrvatska ostvarile i više od klimatskih i energetskih ciljeva za 2020.

Globalno selo
Klimatske promjene Fotografija: Thinkstock
U izveštaju se navodi i da su Hrvatska, Rumunjska i Grčka ostvarile i više od klimatskih i energetskih ciljeva za 2020. godinu, ali da su to uspjele jer su njihovi ciljevi bili "previše niski i lako ostvarljivi".

Većina europskih zemalja neće smanjiti emisiju plinova s efektom staklenika koliko su obećale u sklopu provođenja Pariškog sporazuma, prema ocijeni vodeće europske nevladine organizacije u sektoru klimatskih promjena.

Mreža za klimatske akcije Europe (CAN Europe) objavila je izvještaj prema kojem zemlje Europske unije nisu "ni blizu" glavnog cilja Pariškog sporazuma, da se rast globalne temperature ograniči "daleko ispod" dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko doba i da se taj rast približi 1,5 stupnju. 

Švedska, Portugal, Francuska, Nizozemska i Luxsemburg su najbolje ocjenjene zemlje zbog svojih ambicioznih klimatskih politika. Švedska je jedina u kategoriji "dobrih" zemalja, dok nijedna nije zaslužila epitet "veoma dobre".

CAN Europa naveo je da nijedna članica EU nije radila dovoljno dobro ni u pogledu ambicija ni u napretku prema smanjenju emisija štetnih plinova, pa je prvo mjesto na listi ostalo prazno.

U kategoriji "loših" zemalja su Belgija, Danska, Njemačka i Velika Britanija, koje se više ne smatraju predvodnicima u klimatskom djelovanju i imaju "relativno niske ciljeve unatoč njihovom relativnom bogatstvu", ocjenjeno je u izvještaju.

Većina država središnje i istočne Europe u velikoj mjeri zaostaju za ostatkom EU, iako imaju slabija gospodarstva i niže ciljeve. Manje od 30% ispunjenosti ciljeva ostvarile su Poljska, Irska, Estonija i Bugarska.

"Iako su sve zemlje EU potpisale Pariški sporazum, većina ne uspjeva napredovati  prema ostvarenju svojih ciljeva", izjavio je direktor CAN Evrope Vendel Trio, dodajući da je razočaran "manjkom volje" Belgije, Danske, Njemačke i Velike Britanije da više poduzmu u borbi protiv klimatskih promjena.

"Postalo je jasno da je Njemačka od svjetskog šampiona u klimatskoj akciji postala trećerazredni tim", izjavio je profesor Herman Ot, član odbora Njemačke lige za zaštitu prirode, životinja i okoliša. 

U istraživanju su u obzir uzeti razni kriteriji koji su otkrili brojne nijanse u napredovanju pojedinačnih zemalja. Tako je Švedska na vrhu liste po usvajanju politika koje idu dalje od zahtjeva iz Pariškog sporazuma, ali mora napraviti više po pitanju visoke potrošnje energije po stanovniku.

Češka ima slabe rezultate u pogledu ispunjavanja klimatskih ciljeva, ali je pokazala namjeru da smanji korištenje lignita za 73% do 2040, što je CAN Europa pohvalio kao "korak u pravom smjeru", unatoč činjenici da ta zemlja nema jasan plan o izbacivanju uglja iz upotrebe.

U izveštaju se navodi i da su Hrvatska, Rumunjska i Grčka ostvarile i više od klimatskih i energetskih ciljeva za 2020. godinu, ali da su to uspjele jer su njihovi ciljevi bili "previše niski i lako ostvarljivi".

"Nažalost, većina zemalja koja se zalaže za ambicioznije politike za budućnost sada zaostaju u ispunjavanju ciljeva za 2020. i u smanjenju emisija štetnih plinova", ocjenjuje se u izvještaju.

Izvještaj CAN Evrope objavljen je uoči važnih diplomatskih aktivnosti u sklopu borbe protiv klimatskih promjena.

Njemačka i Poljska će 18. i 19. lipnja organizirati skup o klimatskim promjenama u Berlinu, na kojem će predstavnici 35 zemalja razgovarati o primjeni Pariškog sporazuma i pripremama za godišnju konferenciju o klimi COP24 u poljskom gradu Katovicama u prosincu.

Zatim će 20. i 21. lipnja biti održan ministarski sastanak o klimatskoj akciji u Briselu, koji organizira EU, Kina i Kanada, a ministri EU za ekologiju sastat će se 25. lipnja. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje