USRED EUROPE

Iskustva sezonskih radnika: Neplaćeni sati, neljudski uvjeti i zlostavljanja

Globalno selo
Fotografija:
Projekt "Nevidljivi radnici" otkrio je u kakvim uvjetima žive i rade sezonski radnici u poljoprivredi u nekim od najrazvijenijih zemalja Europske unije

S pojavom pandemije koronavirusa, sezonski radnici u poljoprivredi, na koje se prije nije obraćalo previše pažnje, odjednom su postali jedna od najvažnijih karika prehrambenog lanca. Oni su to bili i prije, no tek sad je svjetska javnost shvatila koliko je važan posao koji ti ljudi obavljaju neprimjetno i u tišini, često i u uvjetima koji nisu dostojni ljudskog bića 21. stoljeća. 

Europski portal Euronews sudjelovao je u velikom istraživačkom projektu pod nazivom "Nevidljivi radnici", u kojem su intervjuirani sezonski radnici u poljoprivredi u nekim od najvećih europskih ekonomija. Njihove priče otkrile su svu bijedu uvjeta u kojima nastaju proizvodi koje Europljani u konačnici, ukusno zapakirane i humano prezentirane, kupuju u blistavim trgovačkim lancima, ne sluteći kako izgleda život jedne osobe koja je taj konkretan plod ubrala, kako bi on u konačnici stigao na njihov stol.  

Radnici su se u razgovorima žalili na neplaćene sate, rad pod ogromnim pritiskom, uz vrlo malo vode i zaštite, zbog čega se mnogi onesvješćuju i povraćaju od iscrpljenosti. Otkrili su neljudske uvjete života i progovorili o verbalnom, fizičkom, pa čak i seksualnom zlostavljanju. 

Divlja naselja i kažnjavanje u Španjolskoj

Španjolska je vodeći europski proizvođač voća i povrća. U njenoj južnoj pokrajini Huelvi, jagode se nazivaju "crvenim zlatom" i donose prihod od 500 milijuna eura svake sezone. No, sezonski radnici, koji su uglavnom stranci, tamo žive u divljim naseljima u nastambama koje su izgrađene od kartona, paleta i ostataka folija za plastenike. Nemaju pristup struji, sanitarnom čvoru ili čistoj vodi. 

"Zemlja razvijena kao Španjolska, europska zemlja... Ne razumijem kako mogu dopustiti da se ova situacija nastavlja", kaže Seydou Diop, bivši sezonski radnik koji je brao jagode i živio u jednom od takvih naselja, a sad vodi zajednicu koja pomaže migrantima bez dokumenata, koji čine velik broj radnika u poljoprivredi te regije.

Predstavnik sindikata José Antonio Brazo rekao je kako oni koji ne uspijevaju postići očekivanu produktivnost bivaju kažnjeni. "To je kao u srednjovjekovno doba. Ako niste ubrali količinu koja je zadana, kažnjavaju vas s jednim, dva ili tri dana u kojima ostajete kod kuće bez plaće. Tih dana ne možete kući donijeti novac", kaže Brazo. 

Predstavnica skupine za zaštitu prava sezonskih radnika u Huelvi Ana Pinto kaže da je pritisak na sezonske radnike u vrijeme pandemije koronavirusa dodatno povećan, a inspekcija rada gotovo da i nije bilo. 

"Lokalne vlasti, poduzetnici koji zapošljavaju ove ljude, naša nacionalno progresivna Vlada, nitko nije napravio ništa. Nitko nije mislio na ove ljude koji su svojim rukama spašavali ekonomiju i hranili ljude ove i drugih zemalja", kaže Pinto. 

Većina ovih radnika radi za tvrtku Bionest, koja je samo prošle godine kroz zajedničku poljoprivrednu politiku dobila potpore u vrijednosti 4,4 milijuna eura. 

Deset žena iz Maroka prošle je godine protiv tvrtke Doñana 1998 podiglo tužbu u kojoj ih optužuju da su bile žrtve traffickinga, seksualnih napada i seksualnog iskorištavanja za vrijeme rada na njihovim plantažama. U razgovoru s novinarima opisale su kako su bile gladne do te mjere da su kopale po kantama za smeće u potrazi za ostacima hrane. Bile su prisiljavane na prostituciju, a njihovi poslodavci obraćali su im se nazivajući ih "ropkinjama". Dolazak u Španjolsku uništio im je živote, rekle su za Euronews. Kad su vijesti o zlostavljanjima stigle u njihovu zemlju, doživotno im je uništena reputacija te su postale i žrtve razvoda i gubitka skrbništva nad djecom.  

Francuska: "Dobrodošao u pakao!"

Francuska je najveći proizvođač uljane repice i žitarica u Europi i korisnica je najvećeg iznosa u potporama- preko sedam milijardi eura godišnje. Mladi Kolumbijac koji je u Francusku došao kao sezonski radnik u poljoprivredi smješten je u kuću u kojoj je živjelo 40 ljudi. "Dobrodošao u pakao", sjeća se da su mi rekli prilikom dolaska. Mislio je da je riječ o šali, ali kad je vidio životne uvjete, uvjerio se da to nije daleko od istine. 

Po petero ljudi spavalo je u jednoj sobi, bez plahti, jastuka ili WC papira u toaletu. To su plaćali 200 eura mjesečno, što im se automatski odbijalo od plaće. Tvrtka Larrère, za koju je radio, najveći je proizvođač ekološki uzgojene mrkve u Francuskoj i godišnji prihodi od prodaje iznose im 50 milijuna eura. Od Europske unije dobijaju 300,000 eura godišnje.

Osim katastrofalnih životnih uvjeta, radnici su u razgovoru s novinarima otkrili i da im nisu plaćeni dodatni sati rada. Glavni izvršni direktor tvrtke Patrick Larrère u odgovoru na upit novinara rekao je da je nakon njihovog upita provedeno interno istraživanje te su uočene odrežene manjkavosti u organizaciji, ali da će većina radnika i iduće sezone doći na posao. Obećali su da će im dati plahte te pozvali lokalne i državne vlasti da im pomognu oko troškova smještaja. 

Ljudska cijena jeftinog mesa

Njemačka mesnoprerađivačka tvrtka Tönnies došla je na zao glas nakon što vlastima nije uspjela predočiti tragove kretanja stotina radnika zaraženih koronavirusom. Većina radnika dolazi iz Istočne Europe i žale se na neplaćene prekovremene sate i visoke cijene smještaja. Rumunjska ministrica rada Violeta Alexandru u svibnju je doputovala u Berlin kako bi osobno uložila prigovor zbog tretmana njenih sugrađana u mesnoprerađivačkim postrojenjima i na farmama šparoga. 

"Stvari trebaju biti jasne od samog početka. Kolika je moja plaća? Koliko se plaćaju dodatni sati i do koje granice su mi dopušteni?", izjavila je Alexandru te pozvala Europsku uniju na veće uključenje u donošenje promjena u ovom segmentu.

"Smatram da je naša uloga u Europskoj uniji osigurati da se prema novcu poreznih obveznika odnosimo s poštovanjem, uključujući provjere da svi zaposlenici koji imaju ugovore koje pokrivaju fondovi EU imaju minimalnu socijalnu zaštitu na poslovima koje obavljaju", rekla je. 

Europski parlament je 19. lipnja 2020. godine izglasao rezoluciju kojom se poziva na hitro djelovanje kako bi se sačuvalo zdravlje i sigurnost europskih sezonskih radnika. Zastupnici su pozvali Europsku komisiju da se zauzme protiv prakse sklapanja podugovora te pozvali države članice na pojačanje inspekcija rada te osiguravanje odgovarajućih uvjeta smještaja za novac koji se radnicima oduzima od plaće.