PROMJENA TRENDA

Koliko će koronakriza podići stopu siromaštva u Europskoj uniji?

Globalno selo
Fotografija:
Podaci za 2019. godinu pokazuju nastavak trenda smanjenja broja materijalno ugroženih u Europskoj uniji, no kriza uzrokovana koronavirusom mogla bi to promijeniti

U 2019. godini postotak najsiromašnijih građana Europske unije iznosio je 5.6%, pokazuju podaci europskog statističkog ureda Eurostat. Bilo je to značajno smanjenje u odnosu na 10.2%, koliko je najsiromašnijih bilo u najgoroj godini prošlog desetljeća - 2012. 

Pod siromašnima se u Europskoj uniji podrazumijevaju osobe koje si ne mogu priuštiti minimalno četiri iduće stavke: plaćati račune na vrijeme, održavati dom adekvatno zagrijanim, suočiti se s nepredviđenim troškovima, redovito jesti meso, ribu ili vegetarijanski ekvivalent, provesti tjedan dana odmora izvan doma, imati televizor, perilicu rublja, automobili i telefon. 

Najteže samohranim roditeljima

Prošle godine je nastavljen trend pada broja siromašnih u EU, koji je trajao od 2012. godine, no zbog krize uzrokovane koronavirusom, moguće je da će podaci za ovu godinu biti znatno lošiji. Prema podacima Eurostata, najteže su zahvaćeni samci. Samci do 65 godina bez djece su 2019. godine bili zahvaćeni siromaštvom u 9.4% slučajeva. Još gore prolaze samci s djecom. Za samohrane roditelje postotak siromaštva je iznosio 10.4%, u odnosu na 4.4% za parove bez djece i 5.1% za parove s djecom.  

U 2019. godini najviše siromašnih, čak 19.9%, bilo je u Bugarskoj. Slijedile su Grčka sa 15.9% i Rumunjska sa 12.6%. 

Najniži postotak zabilježen je u Luksemburgu. U toj zemlji je siromašnih bilo 1.3%. Slijede Švedska sa 1.6%, Nizozemska i Finska sa 2.4% te Danska i nama susjedna Slovenija sa 2.6%.

Hrvatska je siromašnija od europskog prosjeka - u našoj zemlji je 2019. godine bilo 7.3% siromašnih. Naši europski susjedi imaju još veći broj materijalno ugroženih, u Italiji ih je 8.5%, a u Mađarskoj 8.7%.