UZROK SVINJSKO GNOJIVO

Njemačkoj prijete kazne zbog razine nitrata

Globalno selo
Fotografija:
U Njemačkoj jedna trećina voda prelazi dozvoljenu količinu nitrata, a na nekim područjima je sedam puta viša od dozvoljene, što je posljedica korištenja svinjskog gnojiva u poljoprivrednoj proizvodnji

Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW) objavio je 26. veljače prvu sistematsku studiju koja ukazuje na jasnu povezanost između onečišćenja podzemnih voda i poljoprivredne proizvodnje, temeljenu na podacima od 2012. do 2016. godine.

Njemačka planira postrožiti zakone o upotrebi gnojiva nakon što je Europski sud 2018. godine presudio da ta država krši europske zakone jer ne poduzima dovoljno kako bi zaštitila vode od onečišćenja uzrokovanog nitratima u poljoprivrednoj proizvodnji. 

Europska komisija je u srpnju prošle godine upozorila Njemačku na nepoštivanje odluke Europskog suda, što je pojačalo pritisak na tu zemlju zbog mogućih kazni predviđenih zakonima. 

Razina nitrata općenito je niža na šumskih područjima i livadama nego na oranicama. U Njemačkoj je razina nitrata na oranicama u prosjeku 28%, što je znatno više od nacionalnog prosjeka, koji iznosi 18%. 

Prilikom provođenja istraživanja o utjecaju onečišćenja na podzemne vode, na više lokacija u Njemačkoj ustanovljeno je da razina nitrata prelazi dozvoljenih 50 ml po litri, a na nekima je prelazi čak sedam puta. Oko jedne trećine voda prelazi dozvoljenu količinu nitrata. 

U Njemačkoj je na djelu javna rasprava, u kojoj neki tvrde kako ostale članice Europske unije u Bruxelles svakih četiri godine ne šalju uzorke tla samo s obradivih površina, nego i šumskih područja i livada, javlja Euractiv.  

Prema studiji koju je izradio Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW), područja na kojima je zabilježena izrazito visoka razina nitrata su područja na kojima je razvijen uzgoj svinja. Nitrati su posljedica svinjskog gnojiva, koje se biokemijskim procesima u tlu pretvara u nitrate. 

Od ljeta bi u Njemačkoj mogao stupiti na snagu novi zakon koji će značajno ograničiti uporabu određenih vrsta gnojiva u poljoprivrednoj proizvodnji. Neke članice Europske unije već su značajno smanjile količinu dušika u tlu. Primjerice, Danska je u razdoblju od 1980. do 2007. smanjila višak dušika u tlu za 37%. U Nizozemskoj je u razdoblju između 1990. i 2012. potražnja za dušičnim gnojivima pala za polovicu.

No, to nije proces koji je moguće provesti preko noći, upozoravaju iz DIW-a. Greta Sundermann iz tima znanstvenika koji su proveli istraživanje upozorila je da je i ostalim državama za to bilo potrebno dva do tri desetljeća.