Europski parlament

Petir: Proizvodnjom biogoriva možemo eliminirati GMO u ishrani životinja

Globalno selo
GMO Fotografija: Thinkstock
Na sjednici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta, prošlog je tjedna u Bruxellesu održana rasprava o izmjenama Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Izvjestitelj za mišljenje Odbora za okoliš je Bas Eickhout iz redova Zelenih (Verts/ALE), dok je hrvatska zastupnica Marijana Petir izvjestiteljica u sjeni ispred Europske pučke stranke (EPP).

Marijana Petir smatra kako u kontekstu obveza preuzetih ratifikacijom Pariškog sporazuma te više puta izražene predanosti ostvarivanju ciljeva europske klimatske i energetske politike, države članice trebaju odrediti ostvariv zajednički cilj udjela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj bruto konačnoj potrošnji energije.

Europska komisija predlaže izmjenu Direktive kako bi se u nadolazećem razdoblju od 2021. do 2030. godine, ali i s pogledom na budućnost do 2050. godine postigla veća uporaba obnovljivih izvora električne energije, čišće grijanje i hlađenje, dekarbonizirao transport te osigurala bolja informiranost potrošača. Izmjenama se predlaže postavljanje zajedničkog obvezujućeg cilja na razini EU-a kojim bi udio energije iz obnovljivih izvora u potrošnji do 2030. dosegao najmanje 27 % za što je potrebno uložiti više od 1 bilijun EUR-a, od čega za samo za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije potrebno je uložiti 254 milijarde EUR. 

Posebno je interesantan prijedlog izmjena povezanih za sektor poljoprivrede i šumarstva. Prijedlog Komisije o smanjivanju udjela konvencionalnih biogoriva od 2021. do 2030. godine šalje potencijalnim investitorima u obnovljive izvore energije poruku koja je suprotna od one koju bi ovom izmijenjenom direktivom trebali dobiti. U tom području Hrvatska u prethodnom razdoblju nije iskoristila mogućnost umješavanja biogoriva u fosilna goriva u prometu te niti na taj način nije pomogla svom poljoprivrednom sektoru.

Također, može se postaviti i pitanje politika prijašnjih  Vlada i nacionalne naftne kompanije koja u ovom segmentu također nije pomogla poljoprivredi i nacionalnim interesima očuvanja poljoprivredne proizvodnje, kao što je to primjerice napravila Francuska koja nema nacionalnu naftnu kompaniju. Najveću hrvatsku tvornicu za proizvodnju biodizela i sirovog glicerina Biodizel Vukovar kupio je slovački investitor nakon što je prestala s radom jer država nije osigurala provođenje obveze umješavanja  proizvedenoga biogoriva. 

Petir je stava kako bi države članice trebale zadržati razinu udjela biogoriva prve generacije na 7% konačne bruto potrošnje energije u sektoru prometa na europskoj razini do 2030. godine. Kako bi se spriječili negativni učinci neizravne prenamjene zemljišta potrebno je ograničiti te potom sniziti udio biogoriva s rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta, posebice onog koje je proizvedeno od palminog ulja zbog negativnog utjecaja jer se dobiva krčenjem šuma u trećim zemljama te ima velik utjecaj na lokalnu zajednicu i klimatske promjene.

Što se tiče sektora prometa, zastupnica Petir smatra kako je potrebno odrediti cilj korištenja obnovljive energije u cestovnom i željezničkom prometu na europskoj razini s udjelom biogoriva od  najmanje 15% za sve opskrbljivače gorivom, dok bi ciljevi udjela naprednih biogoriva u razdoblju do 2030. godine trebali biti ambiciozniji od onih koje je predložila Komisija.

„Državama članicama pri izračunu konačne bruto potrošnje energije iz obnovljivih izvora, od 2021. godine nadalje, a s obzirom na specifičnosti svake od država članica, treba dati mogućnost da samostalno određuju doprinos biogoriva i tekućih biogoriva, kao i goriva iz biomase potrošenih u prometu te da ih mogu razlikovati uzimajući pri tome u obzir neizravnu prenamjenu zemljišta“, kazala je Petir.

Neizravna prenamjena zemljišta intenzivno se događa u trećim zemljama koje nastoje svojim proizvodima participirati na bogatom tržištu energiju Europske Unije. Predloženom fleksibilnošću Petir želi omogućiti državama članicama da donose vlastite politike te da ovisno o nacionalnim preferencijama i potrebama samostalno određuju doprinos biogoriva u ostvarivanju nacionalnog doprinosa povećanju udjela obnovljivih izvora energije u svojoj bruto potrošnji energije i postizanju zajedničkog cilja na EU razini.

Zastupnica smatra i kako Unija mora podržati uporabu „visoko učinkovitih biogoriva“ nastalih u ko-proizvodnji vrijednih sirovina poput hrane za životinje bogate proteinima te je nužno ta biogoriva izuzeti od postavljenih ograničenja, osobito kada znamo da EU uvozi gotovo 60% vlastitih potreba proteina za ishranu životinja i to uglavnom GMO porijekla koji ne želimo u EU.

Petir kao alternativu vidi povećanje domaće proizvodnje proteina koji se mogu dobiti kao nus-proizvod u proizvodnji biogoriva. Njezinu inicijativu za uspostavu Alpe Adria regije slobodne od GMO-a supotpisala su 34 zastupnika Europskog parlamenta iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije i Mađarske, a Hrvatska je potpisnica i deklaracije Dunav-soja kojoj je cilj povećanje proizvodnje GMO-free soje u Europi kako bi se smanjila ovisnost europskih proizvođača stočne hrane o uvozu. 

Hrvatska europarlamentarka Marijana Petir pozdravlja uvođenje kriterija održivosti za biomasu, napominjući kako kriteriji ne smiju stvarati nova administrativna opterećenja i ne bi se trebali određivati na razini šumskog gospodarstva već bi se morali ocjenjivati u odnosu na dobavno područje biomase, a ista načela trebala bi vrijediti i kod uvoza biomase.

Petir pojašnjava da ako bi primjerice vlasnik šuma imao svoje posjede u Hrvatskoj, Finskoj i Austriji te pritom intenzivno eksploatirao samo šumu u Hrvatskoj, prema prijedlogu Komisije njegovo bi gospodarenje šumom u prosjeku bilo održivo iako bi možda u Republici Hrvatskoj takav način eksploatacije sa stajalište dobavnog područja bio potpuno neodrživ te zbog traži izmjenu predložene direktive.

„Budući da šumarstvo nije u nadležnosti EU, nije pravno prihvatljivo da EU traži od pojedinačnih vlasnika šuma da daju informacije vezane uz upravljanje njihovim šumama. Umjesto toga, pristup EU trebao bi se temeljiti na već postojećim propisima i inicijativama država članica“, zaključila je Petir.
 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje