Međunarodna studija

U izolaciji porasla potražnja za voćem i povrćem, bacanje hrane smanjeno

Globalno selo
Fotografija:
Sveučilište Antwerpen provelo je anketu među potrošačima u 11 zemalja. Rezultati pokazuju da su se ljudi tijekom pandemije hranili zdravije no inače.

Potrošači diljem svijeta u vrijeme pandemije smanjili su potrošnju gotovih jela i okrenuli se kupnji zdravijih namirnica poput voća i povrća, pokazali su preliminarni rezultati međunarodne studije, piše New York Times. 

U kućnoj izolaciji ljudi su isprobavali nove recepte i bacali mnogo manje hrane no inače, vidi se iz rezultata međunarodne ankete koje provedena na oko 11,000 kupaca diljem svijeta u 11 zemalja - Australiji, Belgiji, Čileu, Ugandi, Nizozemskoj, Francuskoj, Austriji, Kanadi, Irskoj i Brazilu. 

"Izolacija je natjerala ljude da jedu zdravije i kuhaju svoje obroke. Povećala se i konzumacija voća i povrća", kazala je koordinatorica studije Charlotte De Backer, znanstvenica koja proučava međuljudske odnose na Sveučilištu Antwerpen u Belgiji.

Kada su se diljem svijeta zatvorile korporacije i uredi, potrošači u svim anketiranim zemljama prestali su kupovati gotovu hranu koja se podgrijava u mikrovalnoj pećnici. 

"Umjesto grickalica, restorana i dostava, okrenuli smo se kuhanju. Izgubila sam četiri kile i ponosim se time", kazala je Firene, koja živi u Bruxellesu, a porijeklom je iz Azerbejdžana. 

Pojačana svijest o zdravoj prehrani

U gotovo polovici država uključenih u anketu, kupovalo se manje slanih i slatkih grickalica, no njihova je sveukupna prodaja tijekom pandemije ostala stabilna.

"Iako istraživanja pokazuju da konzumacija slanih, slatkih i masnih proizvoda raste kada su ljudi suočeni sa stresom, tijekom pandemije oni su zamijenjeni poslasticama iz domaće kuhinje", kaže De Baker koja je ujedno i čelnica FOOMS-a, skupine koja se bavi istraživanjem hrane i medija na Sveučilištu u Antwerpenu. 

U Čileu je tako prodaja grickalica značajno pala, a istovremeno je zabilježen najveći porast prodaje brašna i kvasca. Konzumacija mesa, ribe i alkoholnih pića tijekom pandemije ostala je stabilna. 

Anketa je provedena od 17. travnja do 7. svibnja na osnovu dobrovoljnog online ispitivanja. Oko 6,700 ispitanih je iz Belgije. Studija će uskoro biti proširena na ukupno 25 zemalja, a konačni rezultati znat će se do kraja lipnja. 

De Baker dodaje i da ne očekuje da se trendovi koje su pokazali preliminarni rezultati suviše promjene kada se studija proširi jer je vidljivo da je zbog pandemije pojačana svijest o zdravoj prehrani. 

To pokazuje i primjer Muriel Bernard, vlasnice belgijske online trgovine organskom hranom eFarmz koja je morala gotovo udvostručiti broj svojih zaposlenika kako bi zadovoljila potražnju tržišta za organskim proizvodima. Povećanje prodaje ustanovili su nakon samo nekoliko dana izolacije.

Neki poljoprivrednici bilježe gubitke 

U svim zemljama u kojima je provedena anketa zabilježen je rast kupovine svježeg, konzerviranog i smrznutog voća i povrća. De Baker smatra da je to zbog povećane brige o zdravlju. Tome je pridonijela i pametna kupovina jer su kupci morali pažljivo isplanirati vrijeme provedeno u supermarketu.

"Ako prije kupovine napravite popis, manje je vjerojatno da ćete posegnuti za nezdravim namirnicama", rekla je New York Timesu De Baker. 

Sudionice ankete bile su većinom žene koje su u vrijeme izolacije isprobavale nove recepte, a ostatke hrane koristile su za pripremu obroka idućeg dana što je smanjilo trend bacanja hrane. 

Sve je to povezano sa strahom od nestašice zaliha hrane, smatra De Backer i vjerojatno će nestati kada police u marketima više ne budu poluprazne. Ipak, ova znanstvenica misli da će se neke navike koje smo usvojili u pandemiji zadržati i kada krizno razdoblje prođe. U mnogim je zemljama karantena trajala duže od šest tjedana što je sasvim dovoljno razdoblje za usvajanje novih navika. 

Istodobno, ljudi su postali samopouzdaniji u svom kulinarskom umijeću pa će nastaviti kuhati i kada sve završi, kaže De Baker.

S druge strane, neki poljoprivrednici bilježe gubitke uzrokovane zatvaranjem restorana. Iz tog razloga pala je potražnja za proizvodima kao što su gljive, salate i mikrozelenje, izračunala je tvrtka Freshfel Europe  koja predstavlja europski sektor svježih proizvoda čiji se godišnji promet procjenjuje na 200 milijardi eura.