Globalno selo - općina Jakšić

U srcu „Zlatne doline“: Mi smo općina bez kredita i imamo rast broja stanovnika

Globalno selo
Općinja jakšić Fotografija: Robert Anić/PIXSELL Pogledajte galeriju
Mi smo općina koja posluje bez kredita, ulažemo jako puno novca u infrastrukturu i ono na što smo posebno ponosni je što imamo rast broj stanovnika. Jedna smo od rijetkih općina u Hrvatskoj koja ima više rođenih nego umrlih stanovnika, kaže načelnik općine Jakšić Ivica Kovačević u našem serijalu Globalno selo.

Tako na početku razgovora svoj uspjeh u rukovođenju objašnjava Ivica Kovačević, načelnik općine smještene na 7 kilometara od Požege u srcu Zlatne doline. Općina Jakšić službeno imao  4317 stanovnik, raspoređenih u deset naselja, a posljednih godina broj stanovnika raste i za razliku od drugih dijelova Hrvatske odakle mladi odlaze u inozemstvu, ovdje su se neki, koji su krenuli „trbuhom za kruhom“, počeli vraćati.

Kovačević općinu Jakšić vodi već treći mandat, od 2005 godine kada je postao načelnik i krenuo u snažan infrustrukturni razvoj općine, a kao agronom po struci i poticanje drugačije poljoprivrede. Općina Jakšić nekada je dominatno imala ratarstvo, stočarstvo i proizvodnju duhana, no posljednih godina proizvođači se sve više okreće proizvodnji voća i povrća.

I sam Kovačević sa svojom obitelji proizvodi višnje na oko 5 hektara i kaže da mu je nakon posla najveće zadovoljstvo kada se svi okupe u voćnjaku i uživaju u plodovima svoga rada. „Nekad sam uzgajao šljive, ali sam odustao od te proizvodnje zbog niske otkupne cijene, ali i lošeg odnosa države prema proizvođačima ovog voća. Imali smo stalne kontrola i sumnje da se na ovom našem području nelegalno proizvodi rakija, objašnjava Kovačević.

Općinja jakšić

Još su stari Rimljani prepoznali snagu Zlatne doline

Kovačević se rodio, odrastao i cijeli život živi u Jakšić, a nakon završenog fakulteta je prošao put od branitelja, preko rukovoditelja u Kutjevu, do upravitelja farme u kaznionici Požega do Hrvatske gospodarske komore u kojoj se bavio upravo poljoprivredom i prehrambenom industrijom.

„Još su stari Rimljani kao osvajači uvidjeli da se u požeškoj Zlatno dolini, okruženoj sa 5 gora može proizvoditi sve i da gotovo nema proizvodnje koja ne uspijeva. Okruženi smo plodnim vinogradima, rodnim poljima, voćnjacima, a čak je i egzotično voće i povrće moguće uzgajati. Posljednih godina se proizvođači okreću proizvodnji batata, brusnice, šumskog voća i drugih zanimljivih kultura, ističe načelnik ove slavonske općine.  

Iako s vrlo malim proračunom, ova se općina uspijeva nositi s teškim gospodarskim vremenima, ali i redovito ulagati u infrastrukturu kako bi život mještana na ovom prostoru bio što kvalitetniji.

„Mala općina ili mali proračun ne znači da ne možeš biti efikasan. Ako imaš mali proračun to ne znači da ne možeš napraviti puno dobrih stvari, samo ako se potrudimo“ tvrdi Kovačević dodajući da već sada Jakšićani u pripremi imaju nekoliko vrijednih projekata koji će značajno doprinijeti razvoju ovog područja.

Općina nema kredita, a čitav niz projekata od ulaganja u kanalizaciju, vodovod, ceste, nogostupe, javnu rasvjetu, plin, obnovu škola ili izgradnju vrtića financirali su iz svog skromnog proračuna i iz EU fondova, odnosno svih onih razvojnih fondova iz nacionalnog proračuna.

Općinja jakšić
Infrastruktura nam je najvažnija

 Posebno smo ponosni na vrtić koji sada već okuplja mališane s našeg područja. Nije to bilo jednostavno jer naš izvorni proračun iznosi oko 3 milijuna kuna. Prošlu godinu završili smo s oko deset milijuna kuna, upravo na način da kandidiramo projekte prema EU i domaćim fondovima, kaže. Vrtić je počeo raditi 5. rujna, a ima tri odgojne skupine, jaslice i dvije mješovite i sve su popunjene i već ima djece na listi čekanja. 

Sport, kultura i društveni život u našoj sredini nisu manje važni ali, kako bi sve mogli odraditi učinkovito, ipak smo moralo ulagati kapitalna sredstva, a tu su manje dobile upravo sportske udruge, kulturno-umjetnička društva i ostali, iako i oni rade dobro i vrijedno i puno doprinose razvoju. Nadam se, kada ovo sve privedemo kraju, više ćemo moći dati na obnovu ovih sadržaja, dodaje načelnik.

„Mi smo ove godine imali dvije elementarne nepogode u poljoprivredi, a prije nekoliko godina i veliki poplavu u isto vrijeme kada je bila ona katastrofalna u Gunji. Nakon poplava koje su zadesile ovaj kraj 2014. godine prijavili smo se na Europski fond solidarnosti za oštećenja na lokalnim cestama i dobili smo povrat dijela sredstava.

Općina već sada ima spremno nekoliko velikih projekata od kojih su najvažniji izgradnja gospodarske zone, a imaju i građevinsku dozvolu za staru školu koju će prenamijeniti u knjižnicu i čitaonicu te za potrebe Matice umirovljenika i braniteljske udruge. Očekuju da će u gospodarskoj zoni koja se prostire na 16 ha pokrenuti pogone za preradu voća.

Općina Jakšić specifična je i po tome što gotovo nema neobrađenih poljoprivrednih površina. Od ukupno 3200 ha oranica, oko 950 je bilo u vlasništvu države, a dok je na snazi bilo odlučivanje na lokalnoj razini općina je prodala 565 ha, 100 ha je vraćeno bivšim vlasnicima, dok je oko 180 ha ostalo neraspoređeno zbog nesređenih knjiga.

Svu zemlju smo prodali domaćim poljoprivrednicima. Ograničili smo prodaju na 3 ha za voćare, a do 15 ha za ratare i stočare. Početna cijena za kupnju državne zemlje bila je jako visoka - i do 38.000 kuna, a od kad je država preuzela preostale površine 2012. godine ništa se ne događa. Nadam se da ćemo uskoro ponovo dobiti nadležnost za tu zemlju i pokrenuti proces da ju na obrađivanje dobiju domaći poljoprivrednici, ističe načelnik.

Nekad je u ovom kraju proizvodnja duhana bila vrlo profitabilna, a i sada ga ima na oko 300 ha. Jedan od najvećih proizvođača duhana je 18-godišnji Marko Kuba. On sa ocem brine o 250 jutara zemlje, sedam konja i bikovima. Duhana rade na oko 30 jutara. Živi u Jakšiću i od tamo ni ne pomišlja otići.

Općinja jakšić

Mladi poljoprivrednik Marko Kuba: U gradu nikad ne bih živio 

„Sad sam se vratio iz škole i idem u sjetvu ječma jer je lijep dana“, kaže nam ovaj učenik četvrtog razreda srednje poljoprivredne škole u Požegi. Njegov radni dan počinje u pet ujutro - u štali. Potom ide u školu, a nakon nje u polje.

 „Na slavonskoj ravnici sam od malena. Sa 7 godina sam počeo sa tatom raditi, a tada me ostavio samog s traktorom', kaže nam Marko. Proizvode duhan, pšenicu, kukuruz, a ove su godine imali ogromnu štetu od tuče na duhanu, pa ga gotovo nije niti bilo.

Volim raditi, ne vuče mene more i grad. Bio sam na moru tri puta i svaki put sam jedva čekao da se vratim kući, kaže Marko te dodaje kako u svom selu ima sve. 'Svi se boje raditi, zato što poljoprivreda traži angažman od 0-24. U sezoni se nekad radi po 20 sati u traktoru. Tu nema 8 sati pa kući', kaže.

'U grad ne bih nikad otišao. Za selo sam vezan, na selu sam odrastao',kaže Marko koji će na selu i ostati. Još ne koristi EU fondove iako je počeo razmišljati da se javi na neki od natječaja za mlade poljoprivrednike.

Općinja jakšić

U dvorištu mljekara Milana Majetića prava slavonska svinjokolja

Iako je na području općine nekada bilo dosta stočara jako veliki broj ih je propao zbog ogromnih kredita. Danas gotovo da nema krava u brojnim mjestima. Jedan od rijetkih svjetlih primjera u govedarskoj grani proizvodnje je obitelji Milana Majetića iz Cerovca koji je nedavno sagradio novu farmu za tov junadi vrijednu preko milijun kuna u kojoj će moći biti 100 grla stoke.

Obitelj Majetić smo zatekli u poslu – tradicionalnoj slavonskoj svinjokolji. Milan Majetić trenutno na svom gospodarstvu ima 60 muznih krava i do 100 komada junadi. U tovu. Svu hranu koja je potrebna za ishranu sami proizvode čime su zaokružili proizvodnu cjelinu.

Obrađujemo 75 hektara zemlje od čega je 55 hektara naša vlastita zemlja, a kredite ne uzimam, kao ni EU fondove. Od malih nogu sam odgajan da je potrebno ulagati samo iz proizvodnje i zbog toga mislim da smo uspjeli opstati, iako je stanje u mljekarstvu katastrofalno, kaže nam Milan Majetić dok nam ponosno pokazuje kulene, kulenove seke i čvarke koju su se upravo završavali. Nemam ovdje salomonele, ovdje je sve naše domaće. Koljemo do 4 svinja i ne plaćamo ljude da nam dođu na svinjoklju što je postalo popularno diljem Slavonije, sve su ovo naš prijatelji i rodbina, govori Majetić dok vrijedne Slavonke na stol iznose tek spremljen paprikaš, papriku punjeno kupusom i vruće „salenjake“.

„U staroj staji koju imamo prostor je veoma skučen pa smo zbog toga morali graditi novu. Ovim se poslom dugo bavimo. Govedarstvom i mljekarstvom se počeo baviti moj otac koji sam posao ja nastavio, a u sve se uz moju suprugu uključio i moj sin. Pokušavamo s generacije na generaciju prenositi ono znanje u proizvodnji koje smo teško stjecali“, kaže Majetić.

Ovaj farmer mlijeko isporučuje Vindiji. Ranije je do zatvaranja mljekare Zvečevo, 1993. mlijeko njima predavao i nakon toga je počeo raditi sa Vindijom kojoj je ostao vjeran kao otkupljivaču. Za junad koju utovi također ima sigurnog i dugogodišnjeg otkupljivača, jednog mesara iz Brodsko-posavske županije. Sa cijenom za junad je zadovoljan, ali cijena mlijeka je ispod svih razina.

 „Cijenom mlijeka nikako ne mogu biti zadovoljan, za litru dobijemo oko 2 kune, pa zar to nije žalosno. A što da sad radim, ne mogu od tog posla samo tako lako odustati. Ako ovakvo stanje u mljekarstvu ostane ja ću bit primoran prodat muzne krave i neću se više bavit ovim poslom. Ostat ću samo na tovu junadi od kojeg se donekle može živjeti, ističe.

Dodaje kako je cijena junadi prije 15-ak godina bila 14 do 15 kuna, a ta je cijena ista i sada. „Zamislite koliko je sve drugo što nam je potrebno za tov poskupilo, kaže ovaj stočar te dodaje kako im je dnevna proizvodnja mlijeka trenutno smanjena na 500 litara, iako su nekad imali i do 1000 litara. 

Općinja jakšić

Tri ribnjaka i gotovo 10 posto ljudi sa VSS

Načelnik općine Jakšić kaže kako su zbog blizine Požegi poznati i po jako puno ljudi sa visokom stručnom spremom. Kod nas je udjel 9,7 posto što je više od grada Požege. Naša strategija razvoja usmjerena je na razvoj poljoprivrede i turizma, jer već sad imamo 3 ribnjaka za ribolov, a nedostaje nam turističkih sadržaja i ruralnog turizma iako imamo potencijala, ističe.

U općini djeluje i velik broj umjetnika, a najpoznatija je amaterska slikarica Rajka Radoš. Rođena je u Podgorici u Crnoj Gori, a 1983. godine život ju je donio u Zlatnu dolinu gdje stvara i slika. Majka je troje djece, članica udruge "Matko Peić" i aktivna lovkinja u lovačkom društvu "Seljak" iz Jakšića.

Općinja jakšić

Slikarica Rajka Radoš: Rodom sam iz Crne Gore, ali se osjećam Slavonkom

Ne znam od koga sam naslijedila talent, roditelji nisu slikali, a ja sam od malena uvijek nešto crtala. Već u osnovnoj školi učitelj je zamijetio moju darovitost, često su mi dolazili prijatelji iz škole da im nešto nacrtam. Tada to nisam smatrala nikakvim talentom, mislila sam da to svatko može i da se njima to jednostavno ne da, kaže Rajka. Prije desetak godina odlučila je pokušati naslikati sliku s temperama, do tada većinom radi olovkom i rijetko upotrebljavala boje. Kada je slika bila gotova svi u mojoj okolini bili su i više nego pozitivno iznenađeni i to mi je bio dodatni poticaj da se više posvetim slikanju i razvijem svoj talent. Inspiraciju nalazi u svakodnevnim događajima, poput malih dječjih ruku na licu majke, susreta s dragom osobom, a ponekad i iz tužnih trenutaka jer i oni su sastavni dio svakog života.

 „Za jednu od mojih najdražih slika inspiraciju sam našla u jednom prekrasnom stihu "sitan biser nižem od sna" koji mi se usjekao u pamćenje, kaže gospođa Rajka dok nam ponosno pokazuje svoje slike. Iako rodom iz Crne Gore priča pravim slavonskim naglaskom, a ponosno kaže kako voli Slavoniju i Požeštinu u koju se uklopila i koja je postala dio njezinog života

Općinja jakšić

Slovaci i Jakšićani dijele KUD

U Domu kulture u Jakšić prostor dijele KUD Slavonija i slovačko kulturno umjetničko društvo obzirom da u okolici ima dosta stanovnika koji vuku podrijetlo iz Slovačke. KUD Slavonija vodi Dario Pažanin, a postali su poznati nastupim diljem Hrvatske i svijeta na brojnim manifestacijama poput Đakovačkih vezova, Vinkovačkih jeseni, Međunarodne smotre folklora i slično. U KUD-u je aktivno 70 članova, a nedavno su boravili 7 dana u Francuskoj u sklopu dana hrvatske kulture u Francuskoj. Imali smo 5 nastupa u 4 grada, objašnjava nam sin voditelja KUD-a Leo Pažin, koji kaže kako je KUD jedno od rijetkih mjesta gdje se okuplja sve više mladih koji njeguju tradiciju i običaje.

Drugog vikenda u rujnu organiziraju smotru folklora „Pjesmom u jesen“ u Jakšić. Pažan nam kaže kako su Francuzi koji su bili na njihovim nastupima bili oduševljeni plesom i pjesmom iz Hrvatske, a najviše im se svidjela pjesma „Slavonijo tko te nije volio“. Jakšić ima prijateljske odnose sa nekoliko manjih mjesta u Francuskoj, a ponosni smo što se kod nas u školi uči uz engleski i njemački i francuski, kao i slovački, kaže načelnik Kovačević.

Općinja jakšić

Osobna karta općine Jakšić:

- Smještena u srcu Zlatne doline, u središtu Požeške kotline

- Prostire se na 44,85 kvadratnih km

- Središte općine, Jakšić je smješten na blagom brdašcu  na cesti Požega - Našice, udaljeno je 7 kilometara od Požege.

- Općinu Jakšić, uz istoimeno naselje, čini još 9 naselja : Bertelovci, Cerovac, Eminovci, Granje, Rajsavac, Svetinja, Tekić, Treštanovci i Radnovac.

- Svojim položajem u središnjem dijelu Požeške  doline prostire se na plodnim poljima prošarana mnogobrojnim vodotocima.

- Po popisu 2011. godine broji  4317 stanovnik, raspoređenih u deset naselja.

- Većinsko stanovništvo su Hrvati, a struktura stanovništva se mijenjala tijekom 19. i 20. stoljeća

- Ukupno je zaposleno 1411 stanovnika, od toga 1140 dnevno migrira na posao u druge općine i gradove

- Ostali su zaposleni na području općine u:  

Poljoprivrednim gospodarstvima – 92 zaposlenika

Obrtnici uslužnih djelatnosti -  48 zaposlenika

Školstvo i uprava -  42 zaposlenika

Malo poduzetništvo -  89 zaposlenika

-Na području Općine djeluje 11 trgovačkih društava - poduzeća i 44 obrtnika.

- Općina ima 3280 hektara poljoprivrednog zemljišta. Oko 300 ha je pod duhanom, preko 100 ha pod višanjama. Zastupljeni su i jabuke, kruške, šljive, kupine, lješnjaci, aronija, kao i kupus, paprika, cvjetača, crveni luk.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje