Nove tehnologije

Uskoro bismo mogli piti kavu "skuhanu" u finskim laboratorijima

Globalno selo
Kava Fotografija: Thinkstock
U početku smo staničnu kulturu pokrenuli s dijela lista, a formirane stanice množile su se na određenom hranjivom mediju. U konačnici, stanice smo prenijeli u bioreaktor iz kojeg smo prikupili biomasu. Stanice smo potom sušili i pržili, a na kraju postupka smo skuhali kavu, kažu finski znanstvenici

S porastom svjetske populacije raste i pritisak na okoliš, a jedan od najvećih problema je krčenje šuma radi proširenja poljoprivrednih zemljišta. Dio rješenja leži u laboratorijskom uzgoju hrane kojim se može utjecati na smanjenje ovog globalnog problema, a jedna od najnovijih mogućnosti tiče se uzgoja kave, javlja Ekovjesnik.

Godišnje se u svijetu proizvede gotovo 10 milijardi kilograma kave, a očekuje se kako će se u narednim desetljećima potražnja za ovim omiljenim proizvodom dodatno povećavati. To će svakako utjecati na širenje plantaža kave i daljnje povećanje krčenja velikih šumskih površina. Štoviše, studije su pokazale da je kava vrlo osjetljiva na klimatske promjene zbog čega se u toplijem dijelu svijeta očekuje značajno smanjenje zemljišta pogodnog za njenu proizvodnju, a sve više temperature također pogoduju razvoju štetočina i pojavama oboljenja ove vrijedne biljke.

Globalna industrija kave očito se suočava s ozbiljnim problemima, zbog čega se pokušavaju koristiti alternativni načini proizvodnje. Jedna od mogućnosti upravo je stanična poljoprivreda koja se zasniva na proizvodnji iz staničnih kultura u laboratorijskim uvjetima, a ne stvarnih životinja ili biljaka, čime se može utjecati na smanjenje potrošnje vode i energije, ali i emisija CO2.  

„Naša ideja zasniva se na korištenju biotehnologije umjesto konvencionalnog uzgoja za proizvodnju hrane, čime se mogu osigurati alternativni načini koji manje ovise o neodrživim praksama“, objašnjava dr. Heiko Rischer, voditelj biljne biotehnologije u finskom istraživačkom institutu VTT.

„Na primjer, ova rješenja značajno utječu na smanjenje potrošnje vode, kao i na smanjenje potreba prijevoza zbog lokalne proizvodnje. Također, ne postoji ni sezonska ovisnost, a još manje potreba za pesticidima.“

Dr. Rischer je vodio istraživački projekt na VTT-u usmjeren na proizvodnju kave iz laboratorija, i to korištenjem stanica pravih biljaka. Sredinom rujna istraživački tim VTT-a priopćio je kako su uspjeli proizvesti kavu koja je mirisala i imala okus sličan običnoj kavi.

„Postupak koristi prave biljne stanice kave“, kaže dr. Rischer.

„U početku smo staničnu kulturu pokrenuli s dijela lista, a formirane stanice množile su se na određenom hranjivom mediju. U konačnici, stanice smo prenijeli u bioreaktor iz kojeg smo prikupili biomasu. Stanice smo potom sušili i pržili, a na kraju postupka smo skuhali kavu.“  

Kava proizvedena iz staničnih kultura u laboratorijskim uvjetima © VTT Slično laboratorijskom uzgoju mesa, istraživački timovi rade i na održivijoj proizvodnji kave u laboratoriju. Primjerice, američki startup Compound Foods nedavno je pokrenuo financiranje 4,5 milijuna dolara vrijednog postupka za proizvodnju kave korištenjem sintetske biologije, dok u startupu Atomo tvrde da su proizveli kavu koje ima manje gorak okus od one konvencionalno uzgojene, uz daleko manju potrošnju vode i 93 % manje emisije CO2.

Ne zna se koliko ćemo još čekati na ispijanje održive kave jer bi laboratorijsko uzgojenu kavu najprije trebalo podvrgnuti regulatornom odobrenju nadležnih tijela na različitim tržištima. Dr. Rischer tvrdi da je cilj njegovog istraživačkog tima udružiti se s partnerskim tvrtkama kako bi uspjeli pokrenuti industrijsku proizvodnju kvalitetnog proizvoda.

„Prema najoptimističnijem scenariju, komercijalni proizvod mogao bi biti spreman za četiri godine.“