TEHNIČKI PROBLEMI

WTO na udaru kritika jer su odgodili pregovore o potporama u ribarstvu

Globalno selo
Fotografija:
Dogovor o smanjenju subvencija za ribarstvo pri WTO-u ponovno je odgođen, a rješenja još uvijek nema

Svjetska trgovinska organizacija na udaru je mnogih kritika i potrebne su joj reforme. Stvar je dodatno pogoršala pandemija koronavirusa, a najveći kamen spoticanja su pregovori o potporama ribarstvu. 

Zbog pretjeranog izlova, riblje populacije u gotovo svim svjetskim morima su ugrožene. Pregovori o zaštiti morskog života pri WTO-u traju već dva desetljeća, a izgleda da će promašiti još jedan rok za konačni dogovor. 

Problem nisu samo potpore za ribarstvo kojih se mnoge zemlje ne žele odreći (i na čiji su račun izgradili prevelike flote), već i čudna praksa da na dogovor mora pristati svih 164 članica WTO-a, čak i one koje nemaju ribarske flote, niti izlaz na more. Korijen problema leži i u dvostrukim standardima koji vrijede unutar organizacije - jedan set pravila odnosi se na razvijene zemlje, koje koriste većinu potpora, a sasvim drugi za one u razvoju pa se strahuje da će pregovori samo produbiti taj konflikt. 

Dvostruka pravila 

Riblji fondovi pak, ne priznaju granice. Pretjerani izlov, koji je ugrozio morski život diljem svijeta, globalni je problem koji zahtjeva globalno rješenje. Kako se čak 37% morske hrane prodaje na međunarodnom tržištu, WTO je logičan forum za pronalaženje takvog rješenja, piše Foreign Policy. 

Više od tri milijarde ljudi ovisi o ribi i ribljim proizvodima, a ona čini oko 20% njihove konzumacije proteina. Od 60-ih globalna konzumacija ribe po glavi stanovnika u svijetu se udvostručila, a u totalu i učetverostručila. Oni koji su najovisniji o ribljoj hrani žive u najsiromašnijim dijelovima svijeta, a oko 140 milijuna ljudi živi od ribarstva. Istovremeno, potražnja za ribom u svijetu raste usporedno s rastom svjetskog stanovništva. Danas jedemo više ribe nego govedine. 

Lani se činilo kako pregovori idu prema postizanju zajedničkog dogovora. Određena su nova pravila za sankcioniranje ribljeg krivolova, osobito onih vrsta koje su najpogođenije izlovom, poput atlantskog bakalara, aljaške kolje i argentinskog oslića. Usprkos tome, potpore ribarstvu koje najviše pridonose izlovu, puno je teže regulirati te ostaju glavni problem postizanju dogovora. 

U fokusu problema pet je članica WTO-a s najvišim potporama ribarstvu: Kina, Europska Unija, SAD, Južna Korea i Japan. Na spomenute zemlje odnosi se čak 58% svih potpora za ribarstvo. Ako one postignu međusobni dogovor, ostale će članice lakše usvojiti konsenzus, no tome ne pomaže trenutna podjela na razvijene i nerazvijene zemlje u organizaciji. 

U središtu rasprave nalazi se Kina čiji primjer najbolje ilustrira trenutnu nefunkcionalnost sustava. Na primjer, 2016. je Kina bila najveći svjetski izvoznik ribljih proizvoda, a istovremeno je zagovarala poseban tretman za sebe kao zemlju u razvoju, usprkos tome što je njeno gospodarstvo daleko od te definicije. 

Tehnički problemi 

Jasno je da potpore za ribarenje trebaju dobiti malene flote zemalja u razvoju, no u stvarnosti 85% potpora za ribarstvo odlaze golemim flotama razvijenih zemalja uključujući Kinu. 

Prošlog mjeseca kolumbijski izaslanik pri WTO-u Santiago Wills, zadužen za pregovore o potporama ribarstvu, nadao se da će se nastaviti organizacija konferencije koja se trebala održati ovog ljeta. Zadnja izvješća pokazuju kako je održavanje konferencije upitno, a glavni su razlog tehničke poteškoće pa se čeka ukidanje restrikcija, piše CATO.org.

Izazovno je organizirati ovakvu konferenciju na daljinu jer se u praksi WTO-a one sastoje od beskrajnih sastanaka na kojima nisu prisutni samo članovi organizacije već i predstavnici pojedinih zemalja. Odražava se i mnoštvo bilateralnih susreta, a dogovori se postižu u kritičnim zadnjim trenucima sastanaka. Važno je da se konferencija uspije organizirati jer problemi s kojima se susreće sektor ribarstva ne mogu čekati, a pogotovo onaj gorući, a to je ubrzano iscrpljivanje svjetskih ribljih zaliha. 

Članovi delegacija pri WTO-u u travnju su o toj temi održali telesjednicu. Puno se razgovaralo usprkos tehničkim smetnjama, no dogovor nije postignut, niti je donesena i jedna ključna odluka.  

WTO mora pronaći način da riješi ovu poteškoću, a pregovori se moraju nastaviti čim prije. Ovo je prilika da se organizacija prilagodi velikim promjenama u globalnom trgovinskom sustavu. Ako WTO želi preživjeti ovu pandemiju, mora zakoračiti u 21. stoljeće.