OPG DANIJEL PLATIŠA

Ako je već u dvorištu koka, neka bude hrvatica!

OPG tjedna
OPG Platiša Danijel Fotografija: Damir Špehar/PIXSELL Pogledajte galeriju
Danijel je okružen životinjama još od malih nogu. Njegov se otac, ispričat će nam, bavio uzgojem peradi, egzotičnih ptica i golubova pa je od njega naslijedio ljubav prema malim životinjama. Kada je prije petnaest godina ostao bez oca, odlučio je nastaviti ondje gdje je on stao

Svojim su kokodakanjem nadglasale patke, guske i pure, sve dok se nisu otvorila vrata svinjca iz kojeg su zaroktali praščići. Ne mareći za taj žamor na drugom je kraju ranča uz bent ribnjaka trčkaralo pet ponija, premišljajući se bi li prišli gazdi koji im je nosio klipove kukuruza što ih je netom ranije uzeo iz svog čardaka.

"U seoskom dvorištu mora svega biti", izgovora 42-godišnji Danijel Platiša, pa navlačeći čizme kreće prema svinjama koje na njegovu ranču žive u slobodnom uzgoju, na otvorenom.

"Uzgajam američki durok. Malo sporije rastu, ali je zato njihovo meso fenomenalno. Krmače oprase osam do devet praščića, a nerast duroka je dobar za osjemenjivanje svih vrsta svinja. Durok uzgajam drugu godinu", kaže ovaj Bjelovarčanin.

Danijel je okružen životinjama još od malih nogu. Njegov se otac, ispričat će nam, bavio uzgojem peradi, egzotičnih ptica i golubova pa je od njega naslijedio ljubav prema malim životinjama. Kada je prije petnaest godina ostao bez oca, odlučio je nastaviti ondje gdje je on stao.

"Tata je imao viziju, pričao mi je što bi i kako napravio i ja sam te njegove želje i ispunio. Trudim se da ovaj ranč, podignut na djedovini, sam sebe hrani", objašnjava.

OPG Platiša Danijel

Malo-pomalo i bez kredita kupovao je Danijel zemlju i mehanizaciju, pokušao se najprije proširiti uzgojem ovaca, ali je stado od njih 250 "skresao" na svega nekoliko komada. Istraživao je, nije odustajao i prije nešto više od desetljeća okrenuo se uzgoju kokoši hrvatica.

"Danas sam jedan od najvećih proizvođača. Bavio sam se uzgojem ove koke kad je malotko znao za nju. Puno je bilo skeptika - bili su nepovjerljivi prema samom njezinu nazivu, činjenici da je dobre nosivosti... A ja sam si mislio - ako je u već u dvorištu koka, neka bude hrvatica", kaže Platiša.

Sve što zna o ovoj autohtonoj sorti peradi, čije su glavne odlike skromnost u ishrani, dobra nosivost i kvalitetno meso s visokim udjelom bjelančevina, vitamina i minerala, Danijel će rado podijeliti s budućim uzgajivačima. Davat će im telefonske savjete u kojim im omjerima treba izmiješati hranu, kako ih, ustreba li, liječiti...

Objasnit će i da se kokoš hrvatica uzgaja u slobodnom sustavu držanja i da im uzgajivač za smještaj rasplodnih životinja mora osigurati minimalno 0,2 četvorna metra podne površine po životinji, za smještaj kokoši i pijetlova noću. U perdarniku moraju biti drvene prečke, a kokošinjac mora imati ograđen ispust.

OPG Platiša Danijel

Danijel Platiša ima od deset do dvanaest jata koki hrvatica, svako jato živi u svome kokošinjcu izgrađenom po propisanim standardima i vrijednom oko 1400 kuna. Piliće prodaje na kućnom pragu i na sajmovima, poput proljetnog i jesenskog bjelovarskog ili onog u Benkovcu. Konzumna jaja uglavnom završe na zagrebačkom tržištu: "Najbolja cijena koju sam uspio postići za njih bila je kuna i pol po komadu", otkriva nam.

Za kokoši dobiva poticaj, po kljunu. I gura dalje

"Ljubav prema životinjama, selu i zemlji pokretač je svega. Nama poljoprivrednicima država je velika maćeha. Evo naprimjer, ranije smo sedam kuna plaćali potvrdu, bez obzira na to koliko pilića imaš. A sada se plaća dvije kune po piletu. Jaki smo i u administraciji. Ali ja još uvijek imam veliku i volju i želju", izgovara.

Danijela Platišu, eto, rad na imanju pokreće pa stalno smišlja nove i nove planove. Zasadio je, priča nam, 1600 sadnica lijeske, htio bi posaditi i bazgu pa proizvoditi sok i džem. "Znam da su sadnice bazge jako skupe i da ih je teško nabaviti. Ali ja bih ih sam uzgojio. Mogao bih bazgu prodavati i za čaj. Dok nemam proizvod, ne mogu ja sjesti u automobil i otići razgovarati s prerađivačem i nuditi mu nešto što nemam", objašnjava Danijel dodajući da će u bazgu sasvim sigurno uložiti.

Na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Platiša obrađuje oko tri hektara zemlje, zasađena kukuruzom i žitaricama. No to mu nije dovoljno pa ima ljude koji za njega sade, iz usluge. Zemlje bi rado još kupio.

'Zemlja neće izgubiti na vrijednosti', kaže.

Još se jedna ideja marljivom Bjelovarčaninu mota po glavi. Htio bi, otkriva nam, na svome ranču koji se prostire na 60.000 četvornih metara, napraviti edukativno dvorište za škole i vrtiće. Uredio bi šetnicu oko imanja koje se nalazi na izlazu iz Bjelovara, ispod Podravske magistrale u smjeru Virovitice. Bile bi ovdje sve vrste autohtonih sorti domaćih životinja, ali sigurno bi ostale i najmanje svinje na svijetu koje sada uzgaja - američke minnesote - po koje dolaze mahom Zagrepčani, kupujući ih za kućne ljubimce. Oko svojih bi ribnjaka Danijel uredio edukativne staze, a školarcima i drugim izletnicima ponudio bi isključivo domaću hranu koju sam uzgaja. Samo, da bi taj svoj naum ostvario, potrebno mu je, izračunao je, oko 200.000 eura. Možda bi mogao barem dio sredstava povući iz fondova EU, ali Danijel ne zna kako to učiniti, odakle bi krenuo. Tolika investicija za njega samoga, svjestan je, prevelik je zalogaj. Barem zasad.

OPG Platiša Danijel

"Kad bi moja žena znala koliko je u ranč dosad zapravo uloženo, sigurno mi više ne bi bila žena", smijući se izgovara Danijel Platiša.

Zna on da to i nije baš tako i da je njegova Renata s njim u dobru i zlu već dva desetljeća.

A djedovinu u koju godinama ulaže, jednog će dana naslijediti trojica njihovih sinova. Sigurno će barem jedan od njih nastaviti s davno započetom obiteljskom tradicijom.

 

 

Savjeti za bolju poljoprivredu

  • u seoskom dvorištu mora biti svega, da se uvijek može nešto prodati, ne može se uzgajati samo kukuruz
  • administraciju treba pojednostaviti
  • poljoprivrednicima treba omogućiti okrupnjivanje zemlje, a proizvođači bi se radi lakšeg plasmana trebali udruživati
  • u bjelovarskom kraju treba otvoriti klaonicu peradi, da se ne mora ići u pedesetak kilometra udaljene Čazmu ili Zelinu, što poskupljuje proizvodnju, zbog čega ljudi ovdje perad prodaju živu    

Osobna karta OPG-a Danijel Platiša

  • 200 komada peradi uzgajaju - ponajviše kokoši hrvatica (crveni i crni soj), no imaju i guske, patke i pure; godišnje proizvedu tri do četiri tisuće pilića, ali prodaju i nekoliko tisuća konzumnih jaja
  • 25 krmača pasmine američki durok ima na gospodarstvu
  • uzgajaju najmanje svinje na svijetu - američke minnesote - koje prodaju kao kućne ljubimce
  • pet ponija imaju, a drže i nekoliko ovaca
  • 3 hektara zemlje zasađena su kukuruzom i žitaricama
  • 1600 sadnica lješnjaka posađeno je na OPG-u
  • web-stranica
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje