OPG I VINARIJA GAŠPAR

Autohtone sorte Dalmatinske zagore očuvane od zaborava

OPG tjedna
Fotografija:
U Vrgorcu se posljednjih desetak godina događa renesansa u vinarstvu. Za to su „krivi“ braća Gašpar – Dario i Boris, koji su 2010. godine oživjeli vinogradarstvo i vinarstvo na djedovini

Uz mnogo truda, obnovili su autohtonu sortu vinove loze Zlataricu na vinogradima kod sela Umčani, koje je nekada bilo jedino selo na samom jezeru. Danas se vinogorje naziva Jezero.  

Nesuđeni stomatolog Dario kaže kako mu nije žao što nije zubar već je svoje interese okrenuo u pravcu oživljavanja vinogradarstva u kojem beskrajno uživa. „Posvetio sam se vinogradarstvu i vinarstvu i nisam požalio. Brat i ja posadili smo autohotne sorte vinove loze s područja Dalmatinske zagore, jer ih nismo željeli prepustiti zaboravu“, rekao je Dario Gašpar.

Iako njihova obitelj ima vinarsku tradiciju, prva službena berba braće Gašpar bila je 2010. godine.

„Tradicija vinarstva u našoj obitelji seže u 1938. godinu kada je na korzu u Vrgorcu moj dida prodavao vina. Njegov posao prekinuo je Drugi svjetski rat, a nakon rata privatna inicijativa više nije bila moguća. Mnogo godina kasnije, brat i ja odlučili smo pokrenuti vina pod vlastitim etiketama“, istaknuo je Gašpar. 

Zlatarica je prvo 'kućno vino'

Vinarija Gašpar trenutno broji oko 15.000 trseva koji se nalaze uglavnom u novim, ali dijelom i u starim vinogradima. Najviše je zastupljena već spomenuta Zlatarica, koja se količinom i kvalitetom brendira kao prvo „kućno vino“. 

U vinogradima su nadalje zasađene autohtone sorte Plavka i Trnka koja tek ove godine dolazi u pravi rod, zatim manje količine svjetskih crnih sorti poput Cabernet Sauvignona i Merlota te još manje starih loza iz vrgoračkog kraja poput Medne. 

Braća Gašpar proizvode i cuvee Merlota i Cabernet Sauvignona pod nazivom Vergolas koja nosi naziv po starom imenu Vrgorca. 

Govoreći o vinogradima u tom kraju, Gašpar kaže kako vrgoračko vinogorje ima ukupno više od 12 milijuna trseva što ga svrstava među najveće i najbrojnije vinograde u Hrvatskoj. 

„Cilj mi je napraviti vinariju u kojoj će biti najviše od 25 tisuća do 30 tisuća litara buteljiranog vina. I to moraju sve biti vrhunska vina“, istaknuo je Gašpar. Pritom je posebno naglasio uporni dugogodišnji rad na revitalizaciji gotovo izumrle sorte vinove loze Zlatarice. 

„Nakon što smo Zlataricu vratili u život, od četiri loze koje smo imali prve godine napravili smo njih stotinjak, a sad imamo više od 3000 loza probranih klonova“, istaknuo je Dario Gašpar.

Projekt klonske selekcije autohtonih sorti

Treba istaknuti kako je on pokretač suradnje suradnje Grada Vrgorca i Agronomskog fakulteta u Zagrebu o evaluaciji sorte Zlatarice vrgorske i Trnke. Na temelju suradnje nastao je znanstveni projekt, vrijedan 700 tisuća kuna. 

„U projektu se planira provedba klonske selekcije sorti. Kroz proizvodnju sadnog materijala te stjecanje spoznaja o njihovim vinogradarskim i enološkim karakteristikama, napravit će se kvalitetna produkcija Zlatarice i Trnke“, rekao je Gašpar. Dodao je kako se time želi zainteresirati lokalne proizvođače grožđa i vina na uzgoj autohtonih sorti vinove loze. 

Za Plavku je rekao kako je oduševljen njenom kvalitetom za razliku od mnogih koji je smatraju drugorazrednom sortom. To je potkrijepio podatkom kako Plavka po trsu daje prinos od kilograma do kilograma i pol grožđa što znači da se u tzv. 'zelenoj berbi' baca najveći dio grožđa.

Vina Vinarije Gašpar od 2015. godine imaju status vrhunskih vina i tražena su diljem Hrvatske te se nalaze na vinskoj karti nekoliko vrhunskih restorana u našoj zemlji. 

Vinograd se u zimi pretvara u jezero s ribama

Zlatarica je iznimno zahtjevna sorta, podložna bolestima i vremenskim uvjetima. „Zbog tih njenih karakteristika, vinogradari su je napuštali, jer ona zahtjeva mnogo truda“, istaknuo je Gašpar. No, njega to nije pokolebalo već naprotiv, postao mu je izazov. 
S obzirom da vrgorački kraj ima dosta sušnih razdoblja, Dario Gašpar je rekao kako se oni protiv suše ne bore navodnjavanjem nego otkopavanjem trsova svake treće godine, čime se korijen loze usmjerava u dubinu. Važno je napomenuti kako u vinogradu ne upotrebljavaju herbicide.

No, postoji još jedna zanimljivost vezana uz sortu Plavka. Naime, u zimskom razdoblju vinogradi su pod vodom pa braća Gašpar često čamcem plove iznad svojih trseva i love ribu. 

„Sigurno je i to što Plavka gotovo tri mjeseca provede pod vodom, razlog da kasnije daje vrhunsko vino“, smatra Dario Gašpar. 
Uz to, tako natopljenoj zemlji treba dosta vremena da se isuši pa nedostatak vlage u sušnom razdoblju vinogradu ne stvara problem, za razliku od drugih dijelova Dalmacije i  kontinenta.  

Na kraju se Dario Gašpar pohvalio kako je Vinariju napravio bez kreditnih sredstava, subvencija i druge financijske pomoći iz fondova.