Eko vina Čegec

Berba je ove godine iznadprosječna, bit će dobre graševine

OPG tjedna
Fotografija:
Na OPG-u Čegec u tijeku je berba grožđa od kojeg se proizvodi prvo hrvatsko certificirano ekološko vino

Užurbano je u Marinovcu Zelinskom, mjestašcu u blizini Svetog Ivana Zeline gdje je berba grožđa u punom zamahu. Vinorodan je to kraj, a žilavi trsovi vinove loze iz kojih se dobivaju vrhunska vina, ponos su čitave Zagrebačke županije. Berba se završava i na OPG-u Čegec u Marinovcu. 

OPG Branka Čegeca prije tri godine preuzeo je sin Ivan Antun Čegec. Ekološka vina koja proizvode već više od 18 godina, donijeli su im svjetsku slavu i stotinjak medalja i priznanja na domaćim, regionalnim i svjetskim natjecanjima. Ovi iskusni prigorski vinari s ponosom ističu kako su prvi u Hrvatskoj pokrenuli ekološku proizvodnju vina. 

"Prvo certificirano ekološko vino dobili 2002. nakon što je sastavljen pravilnik o ekološkom uzgoju vina na osnovu Zakona o ekološkoj poljoprivredi. Njime je zabranjena upotreba insekticida i pesticida u ekološkoj proizvodnji, a dozvoljena su samo ona sredstva koja ne onečišćuju zemlju. Svoja vina proizvodimo prema tom pravilniku, što znači bez agrokemikalija", objašnjava nam Branko Čegec. 

"Zbog bolesti vinove loze poput pepelnice i peronospore koje su krajem 19. stoljeća u Europu uvezene iz Amerike, gotovo je nemoguće proizvoditi vino bez pesticida. Mi imamo posebne, prirodne načine kako štitimo svoj urod, a 2007. smo Zagrebačkoj županiji predstavili sorte koje su križanci i imaju veliku otpornost na bolesti vinove loze. Njih treba minimalno štititi, a u dobrim godinama zaštita im uopće nije ni potrebna", opisuje svoj model uzgoja iskusni zelinski vinar. 

Pokrenuli trend

Vina OPG-a Čegec bila su ekološka, dodaje, i prije 2002. no do tada nije postojao pravilnik na osnovu kojeg bi dobili eko certifikat. Hrvatska je, požalio nam se on, bila među posljednjim bivšim socijalističkim zemljama Europe koja je dobila svoje certifikate za ekološki uzgoj. Dugi niz godina Čegeci su bili jedini proizvođači ekovina, no izgleda da su svojim primjerom pokrenuli pravi trend među vinarima. 

"Sve više se proizvođača okreće eko uzgoju. Iz godine u godinu interes raste. Nedavno je odjel za poljoprivredu Zagrebačke županije odlučio poticati ekološku proizvodnju s ciljem da s vremenom postanemo isključivo zelena županija s ekološkom proizvodnjom pa vjerujem da će to potaknuti mnoge da se okrenu ovakvom uzgoju, ne samo vinara, već i drugih poljoprivrednika. Moramo zaštititi planet od pesticida i otrova koji se koriste u konvencionalnoj poljoprivredi", govori. 

Njegov su vinski podrum proslavile graševine i chardonnay, a njegov zweigelt nedavno je osvojio medalju na Sajmu vina kontinentalne Hrvatske koji je nedavno održan u Svetim Ivanu Zelini. Vina Čegecovih u posljednjih su 30 godina osvojila stotinjak medalja na međunarodnim i domaćim natjecanjima. 

-Imamo preko stotinu diploma, dobili smo jako puno nagrada. Neke od njih smo uokvirili u kušaonici, ali ih imamo još u škrinji. Toliko ih je da ih nemamo  gdje sve staviti - smije se Čegec. 

Dobra godina za graševinu 

I njegov spomenuti eksperiment sa sadnjom otpornih križanih sorti urodio je plodom, otkriva. 

-U pokusnom smo vinogradu 2007. u suradnji sa Zagrebačkom županijom i Agronomskim fakultetom posadili smo sedam crnih i dvije bijele sorte. Neka od njih pokazale su se otpornima i izvrsnima za uzgoj u našim krajevima. Bijele sorte solaris i johaniter te crne sorta cabernet cortis u uvrštene su u Nacionalnu sortnu listu vinovih loza - kazao nam je ponosni vinar koji je zadovoljan ovogodišnjom berbom. 

-Bilo je dosta dobro, ne žalimo se. Nije bilo infekcijskih pritisaka, a vremenske prilike u ključnim mjesecima, svibnju i lipnju, bile su dobre. Zbog eko uzgoja zaštita nam je ograničena pa smo sačuvali većinu uroda. U odnosu na prošlu godinu kada je svibanj bio kišovit, ova je berba izvrsna. Graševina je posebno dobro rodila. Ovo je iznadprosječna godina po urodu, a nadam se i po kvaliteti - govori Čegec koji upravo završava berbu. Od grožđa osim vina, spravljaju i sokove, a njihov OPG uzgaja i pšenicu od koje proizvode brašno i kruh te ga prodaju na kućnom pragu, a proizvode su dostavljali i za vrijeme lockdowna.  S berbom su ove godine imali sreće što će, nada se, ublažiti posljedice koronakrize koje je njihov OPG itekako osjetio. 

-Osim proizvodnje i prerade, bavimo se i turističkim uslugama. Imamo kušaonicu u koju nam dolaze gosti na degustacije. Interes je velik jer svi žele probati naše nove sorte, no sve je zaustavila korona. Nije bilo događanja, ni turista, sve je zamrlo i to u trenutku kada smo našu kušaonicu pripremili podići u rang izletišta što bi nam omogućilo da uz hladna predjela i vina, gostima nudimo i topla jela. Krenulo nam je prije nekih mjesec i pol dva, kada se situacija malo smirila, no sada sve opet stoji i jako smo zabrinuti - iznosi nam svoje Brige zelinski poljoprivrednik koji se nada da nakon korone za njegovu kušaonicu i podrum dolaze neka bolja vremena. 

-Mi vinari imali smo briga i prije korone. Fitoplazma, odnosno zlatna žutica, kako ju zovemo je za vinovu lozu isto što i korona za nas ljude. Jako je zarazna i uništava vinograde. Nedavno smo morali zbog nje posjeći oko 5.000 trsova, cijelu parcelu pa sad uz graševinu koja se pokazala otpornom, sadimo nove sorte koje ne trebaju zaštitu i ne trpe štete od gljivičnih bolesti u vinogradu, a i u budućnosti ćemo se baviti eko uzgojem otpornih sorti - zaključuje.