OPG BELINIĆ

Bilogorski med kao lijek i delicija

OPG tjedna
Fotografija:
Na najčišćem dijelu netaknute prirode na obroncima Bilogore obitelj Belinić proizvodi visokokvalitetan med, koji putem Facebooka prodaje kupcima iz Zagreba

Visokokvalitetni med pod nazivom Bilogorski med, već godinama proizvode Danica i Nikola Belinić, koji su se pčelarenjem počeli baviti 1982. godine. Iako su tada oboje bili u radnom odnosu, htjeli su nešto dodatno uprihodovati, a i ljubav prema pčelama i prirodi bili su dovoljno jak motiv da krenu proizvoditi med.

S godinama je od amaterstva nastalo Obiteljsko gospodarstvo Belinić, a proizvodnju meda danas polako od svojih roditelja preuzima Danijel Belinić.

Prisjećajući se početaka poslovanja, Danijel Belinić je rekao kako su njegovi roditelji do Domovinskog rata radili s manjim kapacitetom košnica jer se nisu mogli maksimalno posvetiti tom poslu. Nažalost, ostali su bez radnih odnosa pa su se posvetili medarstvu i povećali broj košnica na 160 do 170.

Medarstvo više nije unosan posao kao nekada

Danas imaju oko 120 košnica i ne planiraju povećavati njihov broj. Pčelinjak se nalazi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, na obroncima Bilogore, najvećem i najčišćem dijelu netaknute prirode. Zbog ekološkog okruženja, brežuljkasti krajolik Bilogore omogućuje dobivanje visokokvalitetnog meda, propolisa, pčelinjeg voska i cvjetne peludi.

„Nekada se moglo sakupiti mnogo više meda, ali u posljednje doba, zbog klime i raznih vrsta otrova s kojima se prskaju voćke i trava, to više nije tako. Od 2006. godine pada proizvodnja meda, jer su zbog onečišćenja pčele ugibale. Sada je prosječna proizvodnja meda oko tri tone. Prošle godine smo dobili jednu tonu, a u najboljim godinama može se dobiti pet tona”, rekao je Belinić. Dodao je kako medarstvo više nije unosan posao kao nekada.

Teško je razlikovati pravi od lažnog meda

Osvrnuvši se na problem razlikovanja pravog od lažnog meda, Belinić je istaknuo kako se posljednjih godina dosta priča o kvaliteti meda i o tome kako prepoznati lažni med. Prema njegovim riječima, to je zaista teško razlikovati, jer med ima svoju gustoću i prilikom zagrijavanja prelazi u tekuće stanje. Kada se kristalizira tada je poput masti, a jednu i drugu karakteristiku imaju i pravi i lažni med.

„Ako se u med stavi šećer, ponovno će se stegnuti na određenoj temperaturi. Najispravnije bi bilo odnijeti med na analizu na institut, jer će oni najbolje znati reći koji je med pravi, a koji lažni“, naglasio je Belinić. Normalno je da se med kristalizira. Kako bi otklonio sumnju u to da med nije dobar, ako se ukruti i pretvori u “šećer“. Belinić je rekao da je to normalno i to ne znači da med nije dobar i kvalitetan.

„Bagremov med dugo ostaje u tekućem stanju dok, primjerice med od livade se brzo ušećeri. Pri preradi meda treba jako paziti, jer se može dogoditi da ako se na vrijeme ne vrca i vadi med ili ako se ne pazi kod daljnje obrade i čistoće ambalaže može dobiti poseban miris“, istaknuo je Belinić dodajući kako ima dosta elemenata prilikom prerade meda na koje treba paziti da on bude visoke kvalitete.

”Nemamo masovnu proizvodnju, a distribucija meda je na kućnom pragu i putem Facebooka. No, zasad dostavljamo samo kupcima u Zagrebu”, istaknuo je Belinić. Državne poticaje za poslovanje nisu tražili, ali prije nekoliko godina su dobili poticaje za nabavku opreme za proizvodnju meda.

„Roditelji su staroga kova, ne prate što se nudi poduzetnicima i sve su nabavljali sami te imamo sve što nam treba od opreme za količinu meda koju proizvodimo“, istaknuo je Belinić.

Amorfu mogu koristiti dijabetičari

Pod nazivom Bilogorski med kriju se Livada, Bagrem, Kesten, Lipa i Amorfa ili divlji bagrem – bagremac. A što je bagremac?

Najviše ga ima u Lonjskom polju gdje je močvarno područje. Cvijet je sličan bagremu, ali, za razliku od njega ima ljubičastu, a ne bijelu boju. Upravo je on najpopularniji među djecom zbog blagog okusa. Koristi se za dišne puteve, a ima izrazito sladak okus. Zanimljivo je kako se unatoč iznimnoj slatkoći, Amorfa najviše preporuča dijabetičarima.

Kako će izgledati budućnost obiteljskog gospodarstva Belinić?

Uz redovni posao, servisa mobitela, Danijel ne planira širiti proizvodnju meda. Problem je i radna snaga, jer je gotovo nemoguće pronaći sezonske radnike. Pčelari koji se godinama bave proizvodnjom meda, kažu kako to više nije posao kao nekada.

Osim toga što je priroda sve više onečišćena, pokvarili su se i uvjeti za prodaju meda, a najviše problema stvara uvoz meda nepoznate kakvoće koji distributeri mješaju sa našim i prodaju u trgovačkim centrima. „Iz tog razloga je med najbolje kupovati kod poznatih pčelara za koje znate da ga stvarno proizvode“, istaknuo je Belinić.

Govoreći o pčelama i načinu na koji one skupljaju med, Danijel naglašava kako se pčele nalaze na stacionaru 15 kilometara od Bjelovaru. Tamo je paša od bagrema i lipe, a ostale pčele voze kamionom u okolicu Novske i Siska.

„Rizik bi bio da selimo pčele na more. One ne mogu biti zatvorene i stoga ih selimo noću. Naime, one već u rano jutro izlaze iz košnica”, rekao je Belinić.

Iako postoje razni pripravci od meda, njegova obitelj ih za sada ne radi, jer im se to ne isplati za manje količine. Nekada su radili pripravke od meda, peludi i propolisa, a ubuduće će se usmjeriti na proizvodnju i distribuciju visokokvalitetnog Bilogorskog meda.