OPG Marica Starešinčić

Suša i hladnoća zadale su nam probleme, no naš se plavi krumpir i dalje traži

OPG tjedna
Fotografija:
Marica i Dragutin Starešinčić na svom se imanju u mjestu Mahično blizu Karlovca već dvadeset godina bave eko proizvodnjom. Ovogodišnje vremenske nepogode nisu ni njih zaobišle

Nutritivno je sličan običnom krumpiru, a baš kao i on, potječe iz Južne Amerike. Međutim, za razliku od bijelog ili crvenog krumpira, plavi krumpir sadrži flavonoide, antocijanine i beta karotene koji djeluju kao antioksidansi i dijetalna vlakna. Plavi krumpir raste i na OPG-u Marica Starešinčić u mjestu Mahično u blizini Karlovca.

Marica i njen suprug Dragutin već se dvadeset godina bave ekološkom poljoprivredom, a na oko četiri i pol hektara svog imanja uz ovaj superzdravi krumpir uzgajaju i onaj obični te aroniju, suncokret, buču od koje proizvode hladno i toplo prešano ulje te razno ljekovito bilje poput pelina i sljeza. 

Iskonski krumpir

-Plavi je krumpir onaj iskonski krumpir kakav je i bio kada je prvi puta s Anda stigao u Europu. Kasnijim su ga modifikacijama pretvorili u bijeli ili crveni, no pravi je krumpir plave boje - objašnjava nam 62-godišnji Dragutin. Baš kao i većinu hrvatskih poljoprivrednika i njegov maleni OPG koji vodi uz suprugu Maricu, pogodili su problemi koje su za sobom donijele klimatske promjene. 

-Neke su nam kulture desetkovane, a dio ih je uspio. Neke smo pak morali nekoliko puta sijati. Berbe kasne jer se kasnilo i sa sjetvom. Svibanj je bio kišovit i hladan, a nakon hladnog svibnja uslijedile su suše - opisuje nam lošu poljoprivrednu godinu OPG-ovac. 

S krumpirom je na gubitku oko 50%, aronija će dati oko 30% prinosa. Prepolovljene su i buče koje su, kaže, jako teško nicale zbog hladnih svibanjskih noći. 

-Ove godine nema ni jedna kultura, a da smo s njom zadovoljni. Sve je stradalo od hladnoće u proljeće i suše nakon nje što ne pogoduje ni jednoj kulturi koju uzgajamo. Vrtimo se oko nule, nadam se da ćemo se pokriti. Još nismo gotovi sa svim žetvama, očekuju nas bijeli sljez i slatki pelin koji za sad dobro izgledaju - optimistično će Starešinčić. Na OPG-u rade samo on i supruga Marica. Djeca, veli, pomognu tu i tamo kada treba, a katkad se uključi i unika (naslovna slika). 

Uvoz treba regulirati

Zbog toga se, kaže, nisu prijavili ni na jednu mjeru koje poljoprivrednicima nude europski fondovi i Ministarstvo poljoprivrede. Ne isplati mi se, iskren je on, obilaziti urede i baviti se birokracijom za nekoliko tisuća kuna. To mu samo uzima vrijeme koje radije provodi obrađujući zemlju koja se ove godine pokazala škrtom. Nestašica krumpira, upozorava, bit će velim problem. 

-Svima su nam smanjeni prihodi. Nama je ove godine uspjelo toliko malo krumpira da ga nećemo ni prodavati već ćemo eksperimentirati i od njega pokušati proizvesti krumpirovo brašno - otkriva. Kao najveći problem hrvatske poljoprivrede vidi rascjepkanost i nedovoljnu suradnju među srodnim proizvođačima. 

-Nekada su se poljoprivrednici udruživali u zadruge, a danas se to kritizira iako su zadruge odlično funkcionirale, puno bolje nego ovo danas. Ako želimo opstati, morat ćemo se udružiti - ističe Dragutin. Veliki problem, dodaje, predstavlja i nekontrolirani, prekomjerni uvoz hrane iz drugih zemalja. 

-Da sam ja na vlasti, zabranio bih uvoz krumpira ili primjerice jabuka, sve dok se ne prodaju naše domaće zalihe. Dokle god ćemo imati nekontrolirani uvoz kao danas, naša se poljoprivreda neće moći podići na višu razinu- upozorava. Ipak, primjećuje i neke pozitivne pomake. 

-Domaći proizvodi sve su više traženi. Ljudi su ih počeli razlikovati i cijeniti u odnosu na uvozne, industrijske. Takvi proizvodi sve više nalaze svoj put do klijenata, bez obzira na malo višu cijenu - zaključuje.