OPG Plašć

Ljekovito magareće mlijeko po sastavu je slično majčinom pa ga djeca obožavaju

OPG tjedna
Fotografija:
Obitelj Plašć u Ždralovima nadomak Bjelovara bavi se proizvodnjom magarećeg mlijeka koje mnogi s razlogom zovu 'mliječnim zlatom'

Magareće mlijeko mnogi s razlogom nazivaju čudotvornim. Bogato je vitaminima i mineralima te ima povoljan učinak na imunitet. Pomaže i kod respiratornim problemima, a od davnina je sastavni dio narodne medicine. Proizvodnjom magarećeg mlijeka u pitoresknom bjelovarskom predgrađu Ždralovi uspješno se bavi OPG Plašć.

Počeli su skromno, najprije su se bavili pčelarstvom i uzgojem oraha, no prije pet godina ušli su u posao s magarećim mlijekom.

-Sin je imao respiratornih problema. Pročitali smo da magareće mlijeko pomaže djeci s takvim smetanjama pa smo nabavili magareći par kako bi on imao mlijeko za svoje potrebe. S vremenom smo shvatili da postoji prostor na tržištu pa smo odustali od oraha i pčela te se posvetili uzgoju magaraca i proizvodnji mlijeka – počinje svoju priču Ivana Plašć koja sa suprugom vodi ovaj uspješan OPG.

Prirodni antibiotik

Na njihovom imanju danas pase pedeset simpatičnih magaraca. Točnije 51 jer je nekoliko sati prije našeg razgovora na svijet došlo magareće novorođenče pa su danas malo kasnili s dostavom, smije se Ivana.

-Magareće mlijeko ima povoljno djelovanje na imunitet, pogotovo kod djece. Pročišćava im tijelo i jetru koja nisu toliko opterećena kemikalijama kao kod odraslih. Po okusu i sastavu nalik je majčinom pa ga brzo prihvate -opisuje benefite čudesnog mlijeka.

-Kod odraslih, proces traje duže, ali funkcionira. Većina kupaca koji su probali naše mlijeko zadovoljni su i stalno nam se vraćaju – govori Ivana Plašć te dodaje da najviše upita imaju u sezoni alergija.

Spašena vrsta 

Primorsko-dinarski magarac kojeg zovu još i križar, čije ženke daju ovu cijenjenu namirnicu, bio je pred izumiranjem, no zahvaljujući uzgajivačima poput obitelji Plašć, vrsta je spašena. Na OPG-u Plašć magarci se uspješno razmnožavaju, a obitelj strogo pazi da ne dođe do miješanja u prvom i drugom koljenu.

-Nekada su magarci bili glavna radna snaga u krškom krajoliku, no postali su suvišni. Malo tko je dojio, a nekoć je onaj tko ima magarećeg mlijeka bio glavni liječnik u selu. Nama koji ih uzgajamo Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo je poticaje s kojima im kupujemo kvalitetnu hranu. Ostalo ulažemo iz vlastitih sredstava, ali isplati se – kaže Ivana Plašć kojoj je briga o magarcima iz hobija prerasla u unosan biznis.



-Pokrijemo troškove, a ostatak ulažemo u nastambe, ambalaže i našu edukaciju kako bismo još bolje brinuli o njima. Nismo se baš obogatili, ali pristojno živimo. Novac nam ionako nije bio primarni motiv. Najvažnije nam je da naša djeca imaju zdrav napitak i da pomažemo ljudima da poboljšaju svoje zdravlje – ističe vlasnica OPG-a Plašć.

Mlijeku magaraca sve više pažnje pridaju i u drugim zemljama Europske unije. U Francuskoj ga tako koriste u rodilištima i bolnicama za novorođenčad kao zamjenu za majčino mlijeko. Uzgajaju se i u Italiji gdje njihov loj koriste u kozmetici, no obitelj Plašć ne želi ići u tom smjeru.

-Uzgajamo magarce prvenstveno zbog mlijeka. Oni su nam kao kućni ljubimci, članovi obitelji – smije se Ivana.

Od proizvoda tako trenutno nude samo mlijeko. Litra ovog 'mliječnog zlata' košta 200 kuna, dva decilitra 40, a jedan 22 kune.

-Prošle smo godine povećali stado pa je ponuda porasla. Sada imamo viškove pa se okrećemo proizvodnji krema od hladnog magarećeg mlijeka. Projekt je još u testnoj fazi, ali prve ćemo proizvode najvjerojatnije predstaviti najesen te će biti namijenjeni za tretiranje kožnih oboljenja – otkriva nam ona.

Zaštita proizvodnje 

Koronakriza je imala nepovoljan utjecaj na poslovanje ovog OPG-a jer su uslijed uvođenja mjera zatvaranja ostali bez mogućnosti da svojim kupcima dostave proizvod.

-Mnogi naši kupci dolaze iz Slovenije, Austrije i Zagreba pa nam je bilo gotovo nemoguće vršiti uslugu dostave. Radimo ju sami jer mlijeko mora stići svježe i u dogovorenom roku pa smo u krizi gravitirali Bjelovaru. Sada se situacija polako stabilizira, no nadamo se da neće biti novog zatvaranja – priča Ivana Plašć. Tajna njihovog uspjeha, kaže, je u tome što idu korak po korak.

-Radimo s onim što imamo, ne zadužujemo se i ne oslanjamo previše na poticaje. Ako dođu, dođu – kratko će ona te dodaje da je najveći problem hrvatskog mljekarstava u u tome što se proizvodnja ne olakšava, a uzgajivači se previše oslanjaju na poticaje i potpore.

-Cijene otkupa su niske, a nameti i razna davanja prevelika. Troškovi su veliki, a kada proizvođač mlijeka ostane bez velikog kupca, dolaze ozbiljni problemi. Tko se time ne bavi, ne zna kako nam je. Sasvim sam uvjerena da svi oni koji nam kroje politike i razne namete, nemaju žuljeve na rukama od lopate. Da ih imaju, ne bi dopustili da hrvatski vrhunski poljoprivredni proizvodi propadaju dok uvozimo jeftinu robu upitne kvalitete – iskrena je vlasnica OPG-a koja budućnost hrvatskog mljekarstva pa tako i svog OPG-a vidi u ekološkoj proizvodnji.

-Ljudi polako shvaćaju da im umjetni proizvodi štete i okreću se prirodnoj prehrani. Traže alternativu, a naše mlijeko nema nikakvih nuspojava. Imamo sve više posla jer je, nažalost, sve više bolesti među djecom, a javljaju nam se i stariji građani koji u mirovini žele uživati u prirodnim lijekovima poput našeg mlijeka – kaže te dodaje da hrvatsku poljoprivredu ne čeka tako svjetla budućnost ako se ne donesu drastične odluke.

-Zakonodavac hitno mora zaštiti domaću poljoprivredu i one koji se njom bave. Bez toga nema ništa. Slušam ih samo kako pričaju o tome, a strateške odluke još uvijek nisu donesene. Korona im je otvorila oči, no bez odlučnih poteza poput olakšavanja proizvodnje i smanjenja prireza, ljudi će i dalje nezaustavljivo odlaziti iz zemlje.