Hrvatski češnjak

Ljubav prema poljoprivredi postojala je oduvijek, ali je tijekom godina prerasla u način života

OPG tjedna
Marijan Balić Fotografija: Davor Javorović/PIXSELL Pogledajte galeriju
Već godinama govorim da jedino poljoprivredna proizvodnja može u kratkom vremenu generirati velik broj radnih mjesta i postati kotač zamašnjak industrija koje o njoj ovise. Kvalitetnom poljoprivrednom politikom štitimo ruralni prostor od propadanja, a urbane sredine od prenapučenosti

"Ljubav prema poljoprivredi postojala je oduvijek. Moji roditelji bavili su se poljoprivredom otkad znam za sebe. Tijekom Domovinskog rata i okupacije Ilače poljoprivredna djelatnost naprasno je prekinuta na dugih sedam i pol godina. Proizvodnja je ponovno oživjela 1998. godine nakon povratka kući. Nastavili smo tamo gdje smo stali, imao sam 13 godina. Tijekom godina moja ljubav prema poljoprivredi prerasla je u nešto puno više. Bio je to način života", započinje nam svoju priču Marijan Balić.

Studirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i dugo se premišljao što će nakon završetka - vratiti se u rodnu Ilaču ili ostati u Zagrebu. "Ljubav prema poljoprivredi, prema proizvodnji hrane, prema kraju iz kojeg potječem bila je jača od sjajnih svjetala grada", ponosno govori Marijan.

Danas naš češnjak možete prepoznati pod imenom 'Srijemski češnjak' na policama jednog trgovačkog lanca

Priča o češnjaku

Nakon završetka studija u Zagrebu, 2009. vratio se kući u Ilaču, a 2010. preuzima vođenje obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kao njegov nositelj. Dotad su se bavili samo ratarstvom na vlastitih 30 hektara zemljišta. Marijan svojim preuzimanjem usmjerava proizvodnju u sasvim novom smjeru - povrtlarstvu. Kupuje plastenik i kreće u proizvodnju povrća za lokalno tržište.

"Tijekom tih godina bilo je uspona i padova, propalih investicija, mnogih propusta. Ali nisam odustajao", prisjeća se Marijan teških vremena kada je započinjao s poslom.

Godine 2002. javila se ideja o proizvodnji češnjaka jer je domaći češnjak u posljednjim desetljećima u potpunosti nestao, a tržište je preplavio uvozni češnjak iz Kine. "Rekao sam sebi - moram iskoristiti tu priliku", kaže.

Marijan Balić, vlasnik OPG-a za proizvodnju češnjaka

Počeo je s 200 kg sadnog materijala i 2000 m2. Četiri godine kasnije svoju proizvodnju povećao je na 8 ha, a u planu ima širenje daljnje proizvodnje. U početku je bilo velikih problema jer nije znao što očekivati, s kakvim bolestima i nametnicima se može susresti. I koliko god proučavao oskudnu literaturu u to vrijeme, nitko mu nije mogao reći što da točno napravi jer nitko nije imao praktičnog iskustva. "Morao sam učiti sam."

Da biste se danas odvažili na takav poslovni pothvat, potrebno je okružiti se kvalitetnim ljudima koji u svakom trenutku mogu pomoći. "Sada kada na to gledam, sa smiješkom se sjetim koliko sam bio pozitivno lud i uporan."

"S plasmanom prvih količina nisam imao većih problema s obzirom na to da kvalitetnog domaćeg češnjaka na policama trgovačkih centara nema. Moja potraga za pravim kupcem trajala je vrlo kratko. Postojao je ogroman interes mnogih velikih kupaca. Danas naš češnjak možete prepoznati pod imenom "Srijemski češnjak" na policama jednog trgovačkog lanca", ističe Marijan.

 

 

Proizvodnja

Sadnja kreće sredinom listopada ukoliko to vremenske prilike dopuste, a nekad to zna biti i u studenom. Sade otprilike 1000 kg sadnog materijala na jedan hektar i to se dosad pokazalo kao dobar izbor na plodnom srijemskom tlu. Pregršt sunca, kvalitetno tlo i želja za uspjehom dobitne su kombinacije u ovoj proizvodnji.

"Dosad nisam imao većih problema u proizvodnji jer su dobar plan i preventivno djelovanje ključni. Češnjak tijekom osam mjeseci vegetacije redovito obilazim, a u proljeće i po nekoliko puta dnevno jer promjene na biljkama događaju se brzo. Morate u svakom trenutku znati u kakvom stanju vam je usjev, u kojem dijelu polja raste koja vrsta korova i u kojem je stadiju razvoja, gdje postoji opasnost od oboljenja itd."

Sada kada na to gledam, sa smiješkom se sjetim koliko sam bio pozitivno lud i uporan

Prije samo nekoliko godina češnjak se nije mogao adekvatno zaštititi od raznih bolesti i korova jer sredstava za zaštitu nije bilo. Danas je situacija nešto jednostavnija.

"Češnjak se vadi početkom srpnja. Nakon vađenja ide na prirodno sušenje koje u prosjeku traje 3 tjedna. Nakon toga na češnjaku režemo korijen i stabljiku, čistimo ga, kalibriramo i skladištimo. Ovisno o narudžbama češnjak zatim važemo, pakiramo i otpremamo kupcu", opisuje Marijan kojem je proizvodnja češnjaka danas najbitnija proizvodnja i na češnjaku planira daljnji razvoj.

Razvojem obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Marijan je počeo kontaktirati s mnogim stručnjacima iz područja poljoprivrede, jer smatra da su znanje i razmjena informacija ključ uspjeha u svakom poslu.

Na tragu tog razmišljanja upoznao je mnoge kolege iz Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika (HUMP) s kojima redovito kontaktira, sudjeluje na manifestacijama i sajmovima. "U razgovoru s kolegama iz udruge shvatio sam da svi dijelimo iste poljoprivredne probleme poput nedostatka zemljišta, izostanka kvalitetnog financiranja, zbrke s EU fondovima itd. Zajednički nastojimo uputiti nadležne institucije na ove nedostatke i probleme mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj jer mi smo budućnost hrvatske poljoprivrede."

Poljoprivreda kao kotač zamašnjak

"Trenutno stanje u poljoprivredi je katastrofalno i to svi znamo. Od 90-ih do danas nije se našao nitko dovoljno sposoban da taj čvor raspetlja. Bez jasne vizije razvoja i strategije koja će trajati dulje od četverogodišnjeg mandata Vlade, hrvatski poljoprivrednik nije sposoban izboriti se na vlastitom tržištu, a kamoli biti konkurentan na tržištu EU i šire. Beskonačne milijarde uzalud potrošenog novca poreznih obveznika nisu dale rezultata nego su samo privremeno gasile požar koji neprestano tinja. Sve je postalo jasno ulaskom Hrvatske u EU", pomalo oštro komentira Marijan i nadodaje da smo tada vidjeli gdje nam je mjesto i koliko zapravo zaostajemo.

"Smatram da je zemljišna politika i stavljanje u funkciju državnog zemljišta u kojem će OPG imati prednost ključno. Jeftinije financiranje poljoprivrednih projekata druga je ključna stavka. Poticanje na udruživanje treća, i tako dalje."

Kao i mnogi mladi poljoprivrednici željni uspjeha svog rada, i Marijan ističe da jedino kvalitetnom poljoprivrednom politikom štitimo ruralni prostor od propadanja, a urbane sredine od prenapučenosti. "Već godinama govorim da jedino poljoprivredna proizvodnja može u kratkom vremenu generirati velik broj radnih mjesta i postati kotač zamašnjak industrija koje o njoj ovise."

Marijan Balić, vlasnik OPG-a za proizvodnju češnjaka

Planovi za budućnost

Kako godine prolaze, a njihova je proizvodnja češnjaka odavno postala ozbiljna, javlja se potreba za dodatnim količinama. Kratkoročni plan mu je započeti s vlastitim otkupom češnjaka od budućih kooperanata nakon što zaokruži mehanizirani dio same proizvodnje, razvoj prepoznatljivog brenda "Srijemski češnjak", a u nekoj daljnjoj budućnosti i određena prerada. "Sve to iziskuje puno napora, neprospavanih noći, brige, ali onaj osjećaj kada u ruke uzmete plod svoga truda i rada je neopisiv", optimistično dodaje Marijan. "Kada vam se ljudi povratno jave da su presretni što napokon mogu jesti hranu proizvedenu na hrvatskim poljima, to vas beskonačno veseli i gura u nove pobjede."

 

Osobna karta OPG-a Balić

  • Osnivanje 2010., proizvodnja češnjaka od 2012.
  • 8 ha površine pod češnjakom. Proizvodnja pšenice, pivarskog ječma, soje, suncokreta.
  • Planirana proizvodnja oko 40-ak tona češnjaka u 2016. godini.
  • Uz nositelja OPG-a zaposlena još jedna osoba. U jeku sezone zaposleno 10-ak sezonskih radnika.
  • Godišnji promet oko 600 tisuća kuna.

 

OPG Balić, Vladimira Nazora 56, Ilača

FB Srijemski češnjak - OPG Balić

  • Avatar
    stoneycreek67 15. Veljača 2016. u 23:28 Ovaj mladi poduzetnik je Domoljub jer je ostato braniti svoj dom i biti produktivan,Svaka cast mladicu.
  • Avatar
    mika 09. Veljača 2016. u 21:08 Čestitam, samo tako naprijed.
    • Avatar marijan
      marijan 10. Veljača 2016. u 09:44 hvala! :)
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje