OPG GRGUREVIĆ

Na Pelješcu već obavljena berba muškata žutog

OPG tjedna
Fotografija:
Berba rane sorte muškata žutog u vinogradu obitelji Grgurević već je uspješno obavljena, a planski i etapni pristup proizvodnji pokazao se kao izvrsna poslovna odluka

Anto Grgurević, nositelj OPG-a Grgurević, peta je generacija peljeških vinogradara. Sa suprugom Marijom, kćerkicom Mijom, majkom Nedom i ocem Gojmirom živi i radi u Janjini, gdje uzgaja sedam sorti grožđa i proizvodi vrhunska vina. 

Ove godine već su obavili svoju prvu berbu. Muškat žuti urodio je s oko tone grožđa. Tu je sortu i potrebno ranije brati jer ako je se pusti duže, padnu kiseline i skoče šećeri pa se izgubi aroma, objašnjava Anto Grgurević, koji je magistrirao vinarstvo i vinogradarstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. 

Berba u ranu zoru

Berba na Pelješcu zbog vrućine počinje rano. "Važno nam je završiti berbu do podneva i spremiti grožđe u konobu u kojoj imamo rashladni uređaj jer kad se bere iza podneva temperatura grožđa može doseći i do 30 stupnjeva i ono gubi aromatiku. Tako da mi počinjemo s berbom čim se fizički može vidjeti, što je 5:30 ili 5:45, i gledamo da berba što ranije završi, do devet, deset ili najkasnije 11. Ne mogu ni ljudi više izdržati, a nije dobro ni za grožđe", kaže Grgurević.

Kad se počeo baviti vinogradarstvom, na Pelješcu nije raslo puno bijelih sorti vinove loze pa je Anto polako počeo mijenjati sortiment. Prvo je posadio pošip, pa muškat žuti. Kad je 2014. godine posadio grk, to je bio prvi grk na otoku. Nakon toga je posadio plavac sivi, mutaciju plavca malog, najznačajnije autohtone hrvatske sorte grožđa.

Grgurević ističe kako je Hrvatska u SAD-u izuzetno poznata upravo po ovoj sorti. Naime, legendarni Miljenko Mike Grgich, koji je uspio u Kaliforniji svojim vinima zasjeniti francuska i druga najcijenjenija svjetska vina, cijeloga je života mislio da je plavac mali jednak crljenku. Kad se pojavila DNK analiza, inicirao je istraživanje u kojem su se po Pelješcu, Braču, Hvaru i drugim otocima uzimali uzorci plavca. Kad su uzorci stigli na analizu u SAD, nijedan se nije stopostotno poklopio plavcu. Misterij je na kraju riješen tako što je ustanovljeno da plavac mali nije isto što i crljenak, nego mu je u rodu te je nastao križanjem sorte crljenka kaštelanskog sa sortom dobričić.

"Plavac mali je prema svim istraživanjima mlada sorta, star je nekih 300 do 350 godina, dok su njegovi roditelji crljenak kaštelanski i dobričić strašno stare sorte, preko 2,500 godina. Najvjerojatnije su ih donijeli Rimljani, a pretpostavlja se, kao i puno stvari koje su bile dobre u Rimu, da potiču iz Grčke. Starost trsja crljenka kaštelanskog, čiji ostaci su pronađeni u mulju sa ostacima amfora, koje su ispale tijekom transporta, procijenjeno je na 2,400 godina", kaže Grgurević, koji je fasciniran ovom pričom posadio kaštelanski crljenak i dobričić. 

Plavac sivi je sorta koja je mutacijom izgubila boju potkožice, koja je postala bjelkasto-roskasto-narančasta. Grgurević je uspio nabaviti nekoliko sadnica, tako da je time zaokružena cijela priča s probranim sortama cijele obitelji vinove loze koja raste u njihovim vinogradima.

Ukupan urod od 33,000 komada loze na površini od 3,5 hektara iznosi do 30 tona grožđa, a u vinogradima imaju i dva kilometra suhozida, koji su pod zaštitom i zbog kojih su korisnici Mjere 4 „Ulaganja u fizičku imovinu“, Podmjere 4.4. „Potpora neproizvodnim ulaganjima vezanim uz postizanje agro-okolišnih i klimatskih ciljeva“, tipa Operacije 4.4.1. „Neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje okoliša“.

Rad u etapama

Berba u etapama i rad u etapama pokazao se kao dobar izbor. "Sad kad je bila korona, da vam je netko i htio pomoći, nisu mogli doći. Ovako sve možemo sami odraditi ako dođe takva nevolja. Rane sorte su dobre jer se smanjuje rizik za tuču ili druge nepogode. Najgore je kad imate 25,000 loza koje sazriju u isto vrijeme za berbu, za to treba mala vojska. Na neki način smo se rasteretili", kaže Grgurević te ističe kako na Pelješcu nije moguće mehanizirati berbu, a pojavljuje se i problem s radnom snagom.

"Kad vam dođe berba plavca, i ono ljudi kojih ima za pomoći, bilo plaćenih radnika ili obitelji, nema jer se kod svih bere", objašnjava ovu dobru poslovnu odluku.   

Zadovoljni su i ovogodišnjom prodajom. U početku im je korona naštetila, ali kasnije se situacija popravila pa su sada na 50 do 60 posto, a kupci su počeli naručivati privatno preko Facebooka. 

Dostavljaju svoja vina u Beč, u De Pinte kod Bruxellesa, a trenutno razvijaju i suradnju s Londonom na području vinskog turizma. Ove godine nisu došli Amerikanci, inače najbrojniji turisti koji posjećuju njihov OPG.