Sezona berbe super voća

Najbolje beračice aronije u zagrebačkom prstenu su Ličanka i Čehinja

OPG tjedna
OPG Vladimira Remenara iz Črneca Dugoselskog kod Dugog sela u Zagrebačkoj županiji proizvodi aroniju na četiri hektara Fotografija: Marinko Petković Pogledajte galeriju
Puno je prevara na tržištu aronije, koje bi se moglo rješiti uvidom u pravo stanje na terenu, bilo zasijanih površina bilo robe na polici, jer pod aronijom je u Hrvatskoj bilo lani samo 114,5 hektara. Pet većih proizvođača, i više stotina manjih, kaže jedan od većih uzgajivača aronije Vlado Remenar.

OPG Vladimira Remenara iz Črneca Dugoselskog kod Dugog sela u Zagrebačkoj županiji proizvodi aroniju na četiri hektara s ukupno 10.000 gromova. No, zbog velikog mraza u svibnju,  ove je godine urod aronije, poznate i po nazivom super voće, jer je dokazani antioksidans, manji na njegovim poljima i do 85 posto u odnosu na prošlu godinu.

Vlado Remenar, kaže da se događa da u dvadeset godina, tri puta jak mraz gotovo uništi sve usjeve u sjeverozapadnoj  Hrvatskoj, pa tako pojedini proizvođači jabuka u zagrebačkom prstenu, na četiri hektara, ove godine nisu imali jabuka ni za štrudlu. U Hrvatskoj je ovo iznenadno zahlađenje prouzrokovalo štete na usjevima u iznosu od 105 milijuna eura.

S druge strane, kaže, usjevi soje se jako dobro drže, jer njima jako odgovara kad kiša, kao ovo godine, padne barem jednom tjedno. Usjeve aronije, pak, morate svaki četvrti dan obvezno zaliti, i to barem deset litra vode po jednoj biljci, jer bez navodnjava danas više nema ozbiljne poljoprivrede.

Naime, iako se aronija bere koncem kolovoza, krajem  travnja su njezini grmovi u punom cvatu. Remenar ističe da je u svibnju vrlo jak mraz pogodio više zemalja u našem okruženju, ali nisu ni svi usjevi jednako stradali. U literaturi piše, kaže,  da se biljka aronije ne smrzava, ali cvijet da. Primjerice, proizvođači borovnice su koristili sredstva protiv smrzavanja i kod njih je šteta 30 posto, a kod Remenara, koji je očekivao urod od 20 tona, on neće biti veći od tri tone. Sve to se održava i na sezonske radnike, kojih je lani bilo  32, a branje su obavili za pet dana dok ove godine 21 beračica, će to obaviti za tri dana. 

OPG Vladimira Remenara iz Črneca Dugoselskog kod Dugog sela u Zagrebačkoj županiji proizvodi aroniju na četiri hektara

Naravno, loš urod aronije je i beračice demotivirao,  jer će manje zaraditi za nekoliko dana ne toliko teškog, ali zahtjevnog rada na polju. Prosječna beračica aronije ubere za deset sati rada  oko 80 kilograma aronije na dan. No, one najbolje, a to su Marija Perković i Ankica Hojka, ličanka i čehinja iz Dugog sela, uberu i više od 90 kilograma, svaka. Znamo i hoćemo raditi, kaže Marija, ali gotovo da nemamo što brati jer je urod  jako slab ove godine. No, sloga je ono što ih čini najboljim, jer skupa beru jedan red aronije, ne gledajući koja će koju bobicu uzeti, već koja će je prije uzeti. Naravno, i podjela posla, dobro dođe. Primjetili smo da dok Ankica sjedi na kanti i bere one niže, Marija stoji i bere bobice aronije po vrhu grma, koji je nakon četiri godine, narastao u prosjeku do oko 1,20 metara. Još proljetos su grmovi aronije, bili osjetno manji od jednog metra. No, vidjeli smo da ima sad i po pet grmova, a da na njima nema ni jedne bobice, dok su lani grmovi visjeli pod težinom malih crnih bobica sve do zemlje. U brojkama  je to značilo urod od osam tona aronije, a godinu dana ranije i 1.200 tona. No, kad se kilogram ploda aronije pretvori u litru čistog prirodnog soka ili sirupa, čaja i džema, urod jako varira. Remenar je od prve berbe aronije imao 777 litara soka, a od druge čak 11 puta više. 

Velike  oscilacije  prinosa Remenar objašnjava živom prirodom, koja da onoliko jedne godine, koliko joj vratiš sljedeće, ali i navodnjavanjem. Prošle sam godine, kaže, navodnjavao usjeve aronije punih 50 dana, po 12 sati dnevno. A samo smo nafte potrošili tisuću litara. Na jednom polju je poljski bunar na 50 metara dubine, iz kojeg dobije 5000 litara vode na sat. No, samo je u kopanje bunara, nakon što se voda teško našla, valjalo uložiti 15.000 kuna. 

OPG Vladimira Remenara iz Črneca Dugoselskog kod Dugog sela u Zagrebačkoj županiji proizvodi aroniju na četiri hektara

Drugo polje, bliže selu, ima i električnu rasvjetu, pa je navodnjavanje, sustav kap po kap, lakše. No, tu je problem bilo polje suncokreta, od susjeda, sa kojeg kukci, a to je dlakavi ružičar, kao i sa uljane repice dolazi  na cvjetove aronije.  Za nametnike su u polju aronije raspoređene kante, njih oko 500, svakih deset metara, i moraju biti plave boje.  No, svejedno šteta na cvijetu je bila gotovo 30 posto. Tu je i opasnost od ptica, pa se na poljima aronije mogu vidjeti visoki stupovi, za jastrebove, što u praksi znači da ptice u širokom luku zaobilaze nasade aronije.

Remenar ističe da grmovi aronije moraju biti  visoki najmanje dva metra, što očekuje za dvije godine, da bi ih mogao brati strojno. Stroj za branje, pak, košta 25.000 eura, ali Remenar ima spremnu računicu: ako ga kupe četvorica, onda se isplati, jer je strojno branje (četiri kune po jednom grmu)  jeftinije od beračica. Samo prošle godine za branje aronije sam dao 55.000 kuna, a ove godine bi moglo biti dovoljno i 20.000 kuna, kaže on. No, isplati se jer u rodnim godinama od aronije  godišnje zaradi 100.000 kuna.      

Drugi red aronije brale su Biserka Cimaš i Marija Pertorović iz Čazme. Beremo sve, bilo aroniju, borovnicu  ili kupine, kad već nema drugog, boljeg posla, jer bolje je dnevno zaraditi oko 200  kuna, tri i pol kune po kilogramu, uz osiguran ručak, nego ništa, kažu u glas, ne prekidajući posao ni za tren. Ima tu i šale. Svašta jedna drugoj kažemo po ovoj vrućini, nije lako, ali gazda mora biti zadovoljan, jer nas inače, sad kad ima višak sezonski radnika, pošalje prije kući, čuli smo od iskusnih beračica.

Domaći na nasadima aronije je Franjo Antunović, koji je jedini stalno zaposlen na OPG-u, a brine se o nasadima, jer iako aronija nije zahtjevna i ne traži puno fizičkog rada, dva polja treba održavati, jer su kazne samo za ambroziju od 5000 do 15.000 kuna.

Nedavno kupljeni polovni traktor, iako i on stoji 20.000 eura, ali ima klimu i senzore za lakše rukovanje, dobro će doći, ali je za malo preširok, jer između redova aronije je samo dva i pol metra, pa će i on uskoro morati  biti zamijenjen primjerenim.

No, prije  sadnje aronije, obvezno vanja napraviti ispitivanje tla, koje za aroniju, za razliku od nasada borovnice, ne smije biti kiselo. Proizvodnja borovnica je i isplativnija, jer su jeftinije i lakše ih se proda, ali zahtijevaju  više rada. Remenar za to nema dovoljno vremena, ali ne želi da mu zemlja, nakon vinograda, stoji neobrađena i zarasta u korov. Stoga je već dao kaporu za kupnju zemlje, jer se zemlja u zagrebačkom prstenu, ne samo prodaje već i kupuje. On zasad samo glasno razmišlja o piru, jer kilogram toga brašna košta 20 kuna, ali problem je što njegova sjemena nema ni za lijek.       

OPG Vladimira Remenara iz Črneca Dugoselskog kod Dugog sela u Zagrebačkoj županiji proizvodi aroniju na četiri hektara

 Remenar je zadovoljan s davanjima države, jer država vraća i do 40 posto sredstva uloženih u trajne nasade, a za ekološku proizvodnju i do 70 posto, ali nije stanjem na domaćem tržištu aronije. Puno je, kaže, tu prevara, koje bi se moglo rješiti uvidom u pravo stanje na terenu, bilo zasijanih površina bilo robe na policama, jer pod aronijom je u Hrvatskoj lani samo 114,5 hektara. Pet većih proizvođača, te više stotina manjih. No, rijetki su oni  koji imaju certificiranu preradu (HACAP) uz nadzor HVI do organizirane prodaje u vlastitom aranžmanu.   

Na tržištu  je nered, jer je uvoz aronije golem, u prvom redu iz Poljske, koja ima samo 15 Brixa, a naša 25 i suhe tvari 23 posto. No, cijene su previsoke, jer se kreću od 70 kuna za litru ili samo sedam dcl 100 posto prirodnog, matičnog  voćnog soka do više od 100 kuna.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje