Marijana Svetić

Narod je željan domaće hrane, a u Hrvatskoj nema boljeg krumpira od ličkog!

OPG tjedna
Fotografija:
OPG Svetić Marijana bavi se uzgojem povrća u zahtjevnim uvjetima Like, a njegova vlasnica ušla je u uži izbor za najuzoritiju hrvatsku seosku ženu 2020.

Jesen je već odavno stigla u Liku gdje se naveliko pobiru njeni posljednji plodovi i spremaju zimnice. U Ličkom Novom u blizini Gospića Marijana Svetić, vlasnica OPG-a koji nosi njeno ime, uoči našeg razgovora upravo se vratila iz berbe divljeg šipka i gloga od kojih spravlja sirupe, sokove, tinkture, čajeve i gavezovu mast. 

Osim što sezonski bere ljekovito bilje ličkih vrleti poput gospine trave, stolisnika, lipe i bazge, Marijana je nedavno bila među prvima koji su se u meteorološki zahtjevnoj Lici upustili u plastenički uzgoj sezonskog povrća. Trenutno ima dva plastenika, jedan od 200, drugi od 220 kvadrata u kojima uzgaja paprike, paradajze, krastavce, zelenu salatu, dok na vanjskoj parceli njena OPG-a dozrijeva krumpir, patlidžan, cvjetača, luk...

Krumpir dobro rodio

-Povrće prodajemo svježe, a od onog što nam ostane pripremam šalšu, salate, ajvar, pekmeze i sirupe od drena, bazge i cikle koje djeca obožavaju - govori Marijana Svetić koja je iznimno zadovoljna ovogodišnjim urodom krumpira. 

-Izvrsno je rodio. Kod svih Ličana je ove godine dobar pa nećete pogriješiti ako se upustite u nabavku - zadovoljno će lička poljoprivrednica koja svoje povrće nastoji što manje tretirati, već radije primjerice, u zemlju za krumpir kao zaštitu stavlja kreč. 

I u plastenicima, kaže, nastoji što manje kemijski tretirati povrće. Ove je godine u njima posadila biljke zaštitnice, poput nevena koji privlače lisne uši i tako čuvaju ostatak povrtnog blaga. 

-Godina je bila teška što se tiče nametnika, no neven ih je većinu povukao pa sam zadovoljna. Zbog toga svoje krastavce nisam ničim tretirala iako su mi rekli da je to nemoguće. U vanjskim nasadima, rovke su nam presijecale korijenje, no u plastenike se nisu probile, moguće da ih je odbilo krojenje biljaka zaštitnica, a nismo, hvala Bogu, imali ni problema s crvenim puževima - ističe ova vrijedna Ličanka. 

Poremećaje tržišta koje je uzrokovala pandemija koronavirusa osjetio je i njen OPG. Naime, restorani koji su prije krize bili njeni redovni klijenti, prestali su naručivati. 

-Ove godine zbog manjka gostiju odmjeravali su cijene i odlučili se na jeftiniju varijantu, no s našim smo proizvodima ušli u domaćinstva. Dostavljali smo na kućni prag i to nas je izvuklo - otkriva nam.

Blagodati Like

OPG Svetić Marijana sa suprugom je otvorila 2017. Prije toga počeli su saditi krumpir i povrće za svoje potrebe pa im je ostajao višak koji su željeli prodavati na tržnici ili restoranima. U početku su sadili na tuđoj zemlji jer svoju nisu imali pa su počeli pisati projekte kako bi povukli sredstva iz EU fondova. 

-Prije dvije godine odbijen je naš projekt sadnje batata. I bolje je tako jer Lika nije pogodna za njegovu sadnju. Batat voli toplinu a ovdje je zemlja hladna do svibnja, a u rujnu već počinju prve kiše i mrazovi - objašnjava Marijana kako se upustila u eksperiment sa staklenicima koji joj se na kraju itekako isplatio. 

-Prijavili smo se na Mjeru 6.3.1 i preko nje dobili sredstva za podizanje plastenika. Htjela sam produžiti sezonu povrća. Naše plastenike podigli smo na zemlji iza kuće. Visoki su pet metara i prozračni pa je povrće otporno na bolesti i nametnike - kaže Marijana te dodaje, da uz poljoprivredu, ona i suprug  imaju i osnovne poslove. On radi kao vatrogasac u JVP Gospić, a ona u ravnateljstvu civilne zaštite. 

Svoje je proizvode, svježe povrće i zimnice, s velikim uspjehom prezentirala i na nedavno održanoj Jeseni u Lici. Reakcijama je iznimno zadovoljna, kao i prilikom da se blagodati Like prikažu u najboljem svjetlu. 

-Bilo je odlično. Sve iz Like je odlično! Lika uživa u svim dobrobitima koje priroda pruža, njena gastronomska i poljoprivredna ponuda je specifična. Tek na Jeseni u Lici sam uvidjela koliko ljudi zna za naš OPG i to me ugodno iznenadilo - veselo će ona. 

Dodaje i da bi manifestacija na kojima se promoviraju blagodati Like trebalo biti još i više jer mnogo ljudi u Hrvatskoj uopće nije svjesno što ova gorska regija ima za ponuditi. 

-Narod je željan domaće hrane. Kod nas u Lici sve funkcionira po principu, naruči, uberi i dovezi. Naše je povrće živo povrće. Čim objavim na Facebooku da smo pobrali, odmah sve razvezem i prodam. Ako imam veće količine, spustim cijenu i napravim akciju. Još nitko se nije požalio da mu nije bilo dobro. Gospić je mali grad, no čak i tamo ima ljudi koji nikad nisu okusili domaću hranu i kupuju povrće u trgovina - kaže nam kako stvari stoje čak i u Gospiću naša sugovornica koja je u projekt s plastenicima ušla jer ni sama nije htjela kupovati povrće već ga saditi, osobito papriku koja je osjetljiva na oscilacije u temperaturi. 

Suradnja sa susjedima

-Željela sam ju saditi, a teška je za uzgoj, pogotovo na otvorenom. Znalo mi se dogoditi da u vrijeme punog uroda dođe mraz i zato sam ju preselila u plastenike - kaže Marijana koja je danas ponosna na svoje rog paprike koje su neizostavan sastojak svakog pravog, domaćeg ajvara kojeg svake godine spravlja s užitkom i po svojoj recepturi. 

-U mojoj teglici ajvara sve je domaće. Ako nemam češnjak, kupim onaj ekološki od školske zadruge. Težim da sve bude domaće pa ako nemam neki sastojak, nabavim ga od susjeda - priča Marijana koja je rodom iz Svetog Roka, a ratne je godine provela u Zagrebu gdje i danas ima puno klijenata i prijatelja. 

-Kad godi idem u Zagreb, objavim na Facebooku i nosim svoje proizvode. Odaziv je super, baš kao i u Zadru - govori 36-godišnja Ličanka koju smeta to što kvaliteta ličkog krumpira nije dovoljno prepoznata. 

-U Hrvatskoj nema boljeg krumpira od ličkog! Tajna je u ličkoj zemlji koja je za njega idealna, zbog nje ima ukusnost i teksturu. Praktički, oko njega nemamo posla, samo ga posadimo, lička zemlja učini ostalo. Srce mi se slama kada vidim da ljudi u trgovačkim centrima kupuju egipatski krumpir za sedam kuna po kili, a kod nas u Lici kila je četiri kuna, u Zadru pet, a u Zagrebu šest - ljuti se Marijana te poziva sve da kamionima dođu u Liku i kupe krumpir po povoljnim cijenama. 

-Svi su u Liku dobrodošli. Lika je čudo. Našu gastroponudu čini autohtona hrana. Naše ovce, koze i krave buše pasu ličkim prostranstvima i hrane se ljekovitim biljem. Lički je zrak također čudesan. Ako kupite med od pčela koje žive u košnicama u centru Gospića, bit će kvalitetan i nezagađen. Dalmatinci katkad beru šipak kraj državne ceste. I on je nezagađen jer u nas nema industrije - govori Marijana Svetić koja je ove godine ušla i u uži izbor za najuzorniju hrvatsku seosku ženu, no manifestacija je zbog korone otkazana, a proizvodi koje uzgaja nose oznaku Lika Quality.